Kancelar Olaf Scholz pridružio se zahtjevu svog ministra prometa Volkera Wissinga da Europska unija i nakon 2035. godine dopusti registraciju novih automobila s klasičnim motorom – ukoliko oni koriste takozvana elektro-goriva. To pitanje moglo bi podijeliti njemačku vladajuću koaliciju i Europsku uniju, i torpedirati ambiciozni Green New Deal prema kom bi EU do 2050. godine trebala postati klimatski neutralna.

Točka sporenja je prijedlog Europske komisije da od 2035. godine više ne bude novih vozila s motorima na benzin i dizel, već samo na struju. Taj prijedlog poslednjih tjedana blokira njemački ministar Wissing iz redova Liberala (FDP), a na užas koalicijskih partnera iz stranke Zelenih.

Wissing prihvaća da bi trebalo smanjiti na nulu količinu ipušnih plinova iz automobila, ali traži da u igri ostanu i ekološki čista sintetička goriva. Prema Wissingu, najvažnije je biti „otvoren za nove tehnologije“, a ne ograničiti se samo na električne automobile. Elektro-goriva su još prilično futuristička i mogla bi biti jako skupa, a za sada se u pilot-projektima dobijaju od vodika i ugljičnog-dioksida, uz veliku potrošnju struje u proizvodnji.

Za kritičare je to očajnički pokušaj njemačkih Liberala da uberu poene u biračkom tijelu nakon niza izbornih debakala. Nedavno recimo nisu prešli cenzus u gradu-pokrajini Berlinu. U stranci to uglavnom pripisuju tome što Liberali navodno „gube profil“ u takozvanoj semafor-koaliciji na saveznom nivou sa socijaldemokratama kancelara Scholza i Zelenima.

Automobilska branša podijeljena

Sada se Scholz stavio na stranu ministra Wissinga, nakon što je ovaj početkom ožujka najavio da će blokirati prijedlog Europske komisije u Bruxellesu. Glasanje je potom odloženo i sada se iza kulisa vode užurbani razgovori i prepirke.

Kako je Scholz rekao u srijedu (15. ožujak), Njemačka i „vrlo mnogo drugih članica“ očekuju da Europska komisija izađe s novim prijedlogom koji obuhvaća i vozila na e-goriva. „To nije nerješiv zadatak, to nije ni teško. Zato računam na rezultate uskoro“, dodao je Scholz.

Podrška Wissingovom prijedlogu stigla je iz BMW-a i Porschea, dok su proizvođači automobila poput Volkswagena i Daimlera suzdržani. Oni se već duže vreme spremaju za prelazak na električnu flotu, u što su već uložene milijarde. Tako ni moćni lobi automobilske industrije, najveće njemačke izvozne grane, nije jedinstven po tom pitanju.

Nejasno je i kako bi se opstanak e-goriva mogao realizirati. Jer, benzinske pumpe će preživjeti 2035. godinu i bit će benzina i dizela za vozače sa starijim automobilima. No, ukoliko vozač kupi novi automobil za koji je dopušteno samo e-gorivo, tko će mu zabraniti da u taj auto naprosto toči stari dobri i jeftiniji benzin?

Naime, automobilska industrija još nije smislila motor koji bi radio isključivo na e-gorivo, niti je imala potrebe da tako nešto radi – takva goriva su skupa i teže ih je proizvesti.

Novinari popularnog podcasta „Stanje nacije“ raspitali su se i u Saveznom zavodu za zaštitu životne sredine, gdje su im rekli da im „nije poznata mogućnost“ da vozilo s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem razlikuje je li napunjeno e-gorivom ili fosilnim gorivom.

Kritičari zato kažu da Wissing „otvara mala vrata“ da klasični motori ostanu na ulicama još desetljećima.

Loše ocjene za ministra

Negodovanje je ojačano izvještajem o njemačkom napretku ka ostvarenju nacionalnog cilja, klimatske neutralnosti do 2045. godine. Izvještaj predstavljen u srijedu pokazuje da je Njemačka prošle godine smanjila emisije štetnih plinova za 1,9 posto u odnosu na 2021. godinu, što se uglavnom pripisuje štednji zbog eksplozije cijena energenata i prijetećeg manjka plina.

Njemačka bi godišnje morala smanjivati emisiju za šest posto, rekao je Dirk Messner, predsjednik Zavoda za zaštitu životne sredine. „A od 2010. u prosjeku to nije iznosilo ni dva posto“, kritikovao je Messner.

On posebno kritizira upravo sektor ministra Wissinga, jer je jedino u prometu došlo do povećanja štetnih emisija za 0,7posto.

S druge strane, konzervativni mediji podržavaju zalaganje Liberala za e-goriva. Frankfurter Allgemeine Zeitung podsjeća da na početku ruske agresije na Ukrajinu Njemačku nisu spasile vjetrenjače i solarni paneli, nego ugljen i preostale nuklearne elektrane. „Krize pokazuju koliko je nemarno kad se sve stavi na jednu kartu. To važi i za promet. Zato mora biti ostavljena mogućnost klasičnih motora s eko-gorivima“, piše list.

Zagovornici e-goriva smatraju da će ljudi ionako masovno voziti stare automobile, pa da je onda bolje ponuditi im čisto gorivo. I da je brz prelazak na potpuno električnu flotu utopija, već i zbog enormne količine litija i drugih traženih elemenata koji su potrebni u proizvodnji baterija.

Protivnici pak kažu da je za proizvodnju e-goriva potrebno potrošiti ogromnu količinu struje koja bi pametnije bila upotrijebljena za direktno punjenje električnih automobila. „E-goriva će uvijek biti bitno skuplja nego da se vozilo napuni klasičnom strujom“, rekao je Stefan Brazel iz Centra za automobilski menadžment.

Doduše, ni kritičari ne odbacuju e-gorivo sasvim. Ono, kažu, ima perspektivu za teška teretna vozila za koja još ne postoje dovoljno moćne baterije, kao i za zračni i brodski saobraćaj.

Okršaj u Bruxellesu

Naredni dani pokazat će tko će pobijediti u nadmetanju u Bruxellesu. Zelena agenda Europske unije može se izglasati samo ako za nju bude najmanje 55 posto članica koje čine najmanje 65 posto stanovništva EU, te je protivljenje Njemačke zato ogromna prepreka.

Kako se čuje, Berlinu su se pridružile i Poljska, Češka, Italija, a nešto stidljivije i Austrija, dok blok zagovornika čiste elektromobilnosti predvode Francuska, Španjolska, Nizozemska i skandinavske zemlje.

„Ne možemo govoriti o klimatskoj krizi koju svi vidimo u našim gradovima koji su još uvek previše zagađeni, a da onda odlažemo cilj prelaska na električne automobile“, rekao je francuski ministar prometa Bruno Le Maire.

Poznavaoci briselske birokracije kažu da je u pitanju hod po tankoj žici, jer Europska komisija želi stvar završiti još ove godine, pošto su sljedeće izbori za Europski parlament. Ako se sada ne pronađe kompromis, onda tko zna kad će to biti moguće.

Klimatski aktivisti kažu baš suprotno, da bi taj kompromis značio daljnje uništavanje planeta, a da će onda biti prekasno.

Liberalni ministar Wissing time nije fasciniran. Tijekom vikenda je na jednom stranačkom skupu rekao: „Našu zemlju možemo unaprijediti samo konkretnim prijedlozima, a ne klimatskim blebetanjem."

nr (dpa, sz, faz, dlf, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu