Nije se dugo čekalo na hladni tuš iz Moskve. Iz tamošnjeg Ministarstva vanjskih poslova poručuju da je prijedlog iz Kijeva o promjeni Ustava tek „vježba političke demagogije“. Tvrdi se da ukrajinski prijedlog nema mnogo veze sa sporazumom iz Minska (iz veljače ove godine), koji su predstavnici vlasti u Kijevu i proruskih separatista postigli uz posredovanje Zapada. Slično o ustavnim promjenama misle i predstavnici separatista.

U Kijevu međutim tvrde da predložene izmjene Ustava poštuju dogovor iz Minska „do posljednjeg zareza“. To je predsjednik Petro Porošenko (naslovna fotografija) rekao u prošli četvrtak, prije nego što su zastupnici izglasali da prijedlog novog Ustava pošalju na razmatranje Ustavnom sudu čija se odluka očekuje do kraja kolovoza. Kako bi Ustav konačno bio usvojen, ukrajinski parlament mora održati još dvije rasprave, te ga zaključno podržati takozvanom „ustavotvornom većinom“ od najmanje 300 glasova. U četvrtak je ZA bilo 288 zastupnika.

Pritisak Zapada

Radi se o drugoj ustavnoj reformi od njegovog usvajanja 1996. godine. Srž je primjena sporazuma iz Minska i odnos prema područjima koje kontroliraju separatisti na istoku zemlje. Kijev je pod vremenskim pritiskom. Ukrajina se obavezala na „decentralizaciju“, odnosno davanje više ovlasti regijama. U predloženom članku 11 se detaljnije opisuje da separatisti iz Donjecka i Luhanska mogu računati s amnestijom, da će sudjelovati u donošenju odluka o imenovanju tužitelja i sudaca te da će smjeti imati vlastiti sigurnosne snage („narodnu policiju“). Osim toga, Kijev se obavezuje da će iz budžeta financirati ta područja. Novi Ustav bi trebao stupiti na snagu do kraja ove godine.

Koliko je važna reforma, vidjelo se i po nazočnosti Victorie Nuland, povjerenice američke vlade za Europu, koja je bila u parlamentu. Prije glasovanja ona se sastala s brojnim ukrajinskim zastupnicima i pokušala, očigledno s mnogo uspjeha, da ih uvjeri da podrže ustavne promjene. Dva dana ranije su kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande telefonirali s predsjednikom ukrajinskog parlamenta. Pojedini političari u Kijevu su govorili o „zakulisnom pritisku Zapada“.

„Ovim promjenama dajemo legitimitet za trenutni status okupiranih teritorija. To je poraz za Ukrajinu“, rekao je Serhij Trauta, bivši guverner Donjecka. I kijevski stručnjak za vanjsku politiku Bohdan Jaremenko kaže da je Ukrajina bila podvrgnuta moćnom pritisku zapadnih partnera. „Zapad pokušava riješiti konflikt na račun Ukrajine“, rekao je on za DW. No politički najmoćniji čovjek Ukrajine, predsjednik Petro Porošenko, demantira da je bilo ikakvog pritiska.

„Financiranje kriminalaca“

Izvjesno je da reforma Ustava stavlja zemlju pred tešku ispit. To se vidjelo i na samom glasanju kada se suzdržalo više od 20 zastupnika Porošenkove stranke. U Narodnom frontu premijera Arsenija Jacenjuka bilo je deset „neposlušnika“. Gromoglasni aplauz za promjene Ustava čuo se jedino od članova Oporbenog bloka koji čine partijski drugovi svrgnutog i odbjeglog bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča.

Glasovi kritike u Kijevu sve su glasniji. Tvrdi se da Ukrajina već i unaprijed ispunjava dogovore iz Minska dok proruski separatisti, unatoč najavama i obećanjima, još nisu povukli naoružanje niti zatvorili granicu s Rusijom. Tu se mora dodati da za te točke sporazuma iz Minska nisu bili predviđeni rokovi. „Bilo kakav posebni status za Donbas legitimira ruske trupe i plaćenike na ukrajinskom teritoriju“, kaže Oksana Sirojid, potpredsjednica parlamenta koja važi za najglasniju kritičarku reforme. Njena stranka Samopomoć dio je vladajuće koalicije, ali je bila protiv promjena Ustava.

O „kapitulaciji“ pred Vladimirom Putinom i separatistima govori Serhij Rahmanjin, poznati komentator kijevskog tjednika Zerkalo tišnja. „Predlaže nam se da ne kaznimo kriminalce i još da ih financiramo iz budžeta“, napisao je Rahmanjin nakon glasovanja u parlamentu. On prognozira da reforma Ustava neće donijeti željenu de-eskalaciju stanja. Naprotiv, doći će do zaoštravanja i novih sukoba, smatra ugledni novinar.