Ministri obrane, vojni dužnosnici i stručnjaci za sigurnost iz čitavog svijeta okupili su se u Singapuru na Azijskom sigurnosnom samitu, poznatom i kao Shangri-La dijalog (SLD). Pogled im je prije svega bio usmjeren na trenutno stanje sigurnosne politike u azijsko-pacifičkoj regiji. To je bila glavna tema konferencije koju svake godine od 2002. organizira Međunarodni institut za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu.

Sigurnosna situacija u azijsko-pacifičkoj regiji se pogoršava

Samo tjedan dana prije početka ovogodišnjeg samita u Singapuru Lawrence Wong, premijer tog grada-države, izjavio je: „Realnost u ovom promijenjenom svijetu je da će biti više nestabilnosti – ići ćemo iz jedne oluje u drugu."

Zaista, nekoliko sukoba u toj regiji nedavno je eskaliralo. U svibnju 2025. nakratko su zaratili Indija i Pakistan. Rat između Tajlanda i Kambodže završen je tek u prosincu 2025. U veljači 2026. sukobi koji tinjaju između Pakistana i Afganistana dostigli su novu razinu intenziteta nakon pakistanskih zračnih napada. Građanski rat u Mjanmaru nastavlja se nesmanjenom žestinom. A sukobi u Južnom kineskom moru i dalje su redovna pojava. Budućnost Tajvana – središnje točke mnogih sigurnosnih problema u regiji – ostaje neizvjesna.

No glavna tema konferencije bilo je rivalstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Kine – kineska sve veća vojska mijenja ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkoj regiji. Ewan A. Laksmana, viši suradnik instituta IISS koji se fokusira na pitanja sigurnosti i obrane jugoistočne Azije, u godišnjem izvještaju koji je pripremio za Shangri-La dijalog ovako sumira situaciju: „Države regije – svejedno jesu li velike, srednje ili male – ne mogu izbjeći ovo pogoršano sigurnosno okruženje."

Vijetnamski predsjednik i glavni tajnik Komunističke partije To Lam, koji je u petak 29. svibnja održao uvodni govor na konferenciji, naglasio je da, iako je konkurencija između država prirodna stvar – ona mora biti kontrolirana: „Glavno načelo je upravljanje razlikama unutar pravnog okvira i osiguravanje da konkurencija ostane ograničena, odgovorna i predvidljiva. Održivi regionalni poredak ne može se graditi na stalnom strahu i međusobnom nepovjerenju."

Nagomilavanje naoružanja i dalje ubrzano

Odgovor na pogoršanje sigurnosne situacije, kako se pokazalo u diskusijama u Singapuru, je ponovno naoružavanje. Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI), izdaci za obranu u azijsko-pacifičkoj regiji porasli su u 2025. godini za 8,1 posto, dostigavši 681 milijardu američkih dolara.

Za američkog ministra obrane Petea Hegsetha ni to nije dovoljno. U svom govoru u subotu je najavio da će SAD uskoro trošiti 1,5 bilijuna američkih dolara na obranu i pozvao je sve azijske saveznike da više ulažu u svoju sigurnost. „Povoljan balans snaga zahtijeva sposobne saveznike sa istinskom vojnom snagom, istinskim industrijskim kapacitetom i istinskom političkom voljom. Predugo se sigurnost ove regije nerazmjerno oslanjala na vojnu moć Sjedinjenih Država i mnogi naši saveznici i partneri dozvolili su da njihovi obrambeni kapaciteti atrofiraju."

Pritom je Hegseth eksplicitno pohvalio Južnu Koreju, Filipine, Australiju, Singapur, Maleziju, Tajland, Vijetnam i Indiju – nacije koje su, kako je rekao, za razliku od Europljana shvatile da se mir može jamčiti samo snagom.

Njemačka delegacija ostala je suzdržana unatoč toj kritici. Državni tajnik u saveznom Ministarstvu obrane Nils Hilmer je izjavio da se Azija suočava sa problemima sličnima onima u Europi – naime, nedovoljnim kapacitetima. Zahvaljujući ustavnom amandmanu koji je usvojen prije godinu i pol dana i koji omogućava povećanje izdataka za obranu, Njemačka sada bar ima neophodna sredstva, istaknuo je Hilmer. I dodao: „Naš najvažniji zadatak trenutno je da nabavimo odgovarajuću vojnu opremu – u dovoljnim količinama i pravovremeno."

Činjenica da više oružja ne dovodi automatski do veće sigurnosti i više mira igrala je na samitu u Singapuru marginalnu ulogu. Kritiku je iznijela samo Mirjana Špoljarić, predsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa: „Gdje se oružje proizvodi, ono se i koristi. Masovna nabava oružja, masovna proizvodnja oružja i ogromna ulaganja u obranu na kraju će rezultirati ljudskim i materijalnim gubicima. Zato od samog početka moramo uzeti u obzir i taj aspekt rata kada planiramo izdatke za obranu."

Tajvan nastavlja živjeti u neizvjesnosti

Američki ministar obrane Hegseth u Singapuru nije spomenuo Tajvan – nijednom riječju. Tajvan, faktički neovisan entitet, Narodna Republika Kina smatra svojom „odmetnutom provincijom“. Peking nije isključio mogućnost upotrebe sile kako bi prinudio Tajvan na „ponovno ujedinjenje“.

U međuvremenu je došlo do zapanjujuće promjene u odnosima između SAD-a i Kine. Za vrijeme državnog posjeta Pekingu sredinom svibnja američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping složili su se oko formule koju je predložila Kina: „konstruktivni odnosi i strateška stabilnost". Hegseth je sada u svom govoru u Singapuru upotrijebio upravo tu frazu. Govorio je o „ravnoteži“ i eksplicitno odbacio bilo kakve hegemonističke ambicije, navodeći da regija i SAD „dijele trezvenu procjenu sigurnosnog okruženja i zajedničko razumijevanje da bi Pacifik kojim dominira jedna hegemonistička sila poremetio regionalnu ravnotežu snaga i potkopao ravnotežu koju svi želimo očuvati".

U intervjuu za DW na rubu konferencije u Singapuru bivši zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Cui Tiankai izrazio je zadovoljstvo: „Predsjednik Xi i predsjednik Trump složili su se oko nove vizije kinesko-američkih odnosa: konstruktivne, strateške stabilnosti. Sada je najvažnije da obje strane rade zajedno kako bi tu viziju pretvorile u stvarnost.“

Prema njegovom mišljenju, to isključuje isporuke oružja Tajvanu. Na pitanje iz publike upućeno Hegsethu hoće li Tajvanu ipak biti isporučen paket oružja vrijedan 14 milijardi dolara – koji je odobrio američki Kongres, ali ga je Trump potom u svibnju obustavio – Hegseth je odgovorio da je odluka na predsjedniku SAD-a.

SAD ostaje neophodan, ali nije svemoćan

U intervjuu za DW bivši singapurski diplomat Bilahari Kausikan je primijetio: „Činjenica je da Europa ne može odvratiti Rusiju, a ni Azija uravnotežiti Kinu bez SAD-a. Postoji samo jedna Amerika i moramo surađivati s njom." On je dodao: „Na toj osnovi male i srednje države – koje nikada nisu potpuno nemoćne – mogu surađivati na određenim područjima u skladu sa svojim interesima."

Trenutno se pojavljuju nova i višestruka sigurnosna partnerstva. Na primjer, Japan stvara bliže veze s Australijom, Filipinima, Indijom, Novim Zelandom, Singapurom i drugima.

Njemačka također proširuje svoju suradnju, kaže državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obrane Hilmer: „Ne samo da razgovaramo o strateškom razvoju, mi također zajednički razvijamo strategije – na primjer, s Japanom i Singapurom.“ Naglasio je da je fokus na praktičnoj, opipljivoj sigurnosnoj politici. Njemačka je tako na primjer sudjelovala u najvećoj svjetskoj pomorskoj vojnoj vježbi (RIMPAC) na Pacifiku – i planira ponovno sudjelovanje ove godine.