"Podmazuje se od kolijevke pa do groba, i to prakticiraju svi društveni slojevi." Tako dopisnik agencije dpa uvodi čitatelje u svoj opširni tekst u kojem opisuje razmjere korupcije u nekoliko zemalja regije: od Hrvatske i Srbije, pa do Rumunjske ili Bugarske. Novinar Brey svoju priču počinje popularnim i sveprisutnim balkanskim vicem o jednom studentu povijesti koji je s 200 eura "kupio" profesora i na ispitu prolazi bez problema. "Gdje je pala prva atomska bomba?", pita ga profesor na usmenom ispitu. Nakon što student odgovori da je to bilo u Hiroshimi, student je položio ispit.

Nakon njega u profesorov ured ulazi drugi student koji nije želio platio. I profesor ga pita gdje je pala prva atomske bomba. Student točno odgovara. Profesor postavlja drugo pitanje o broju žrtava u Hiroshimi. Student ponovno točno odgovara: "200.000". I na koncu "pada" na ispitu jer ne zna odgovor na treće profesorovo pitanje: "Kako glase imena tih 200.000 žrtava?"

Korupcija na Balkanu cvjeta

Na Balkanu, piše dpa, korupcija cvjeta bolje nego ikada ranije! "Zakon davanja i primanja" je općeprihvaćen u svim slojevima društva. Stručnjaci "Transparency Internationala" (TI) zemlje regije redovito označavaju kao države u kojima je korupcija uhvatila najviše maha. U protekloj godini (2009.) na globalnoj listi korumpiranih država TI je Bugarsku, Makedoniju i Rumunjsku stavio na 71. mjesto s prosječnim indeksom korupcije od 3,9. Radi usporedbe: Švicarska se nalazi na 5. mjestu sa stopom 9,0. Njemačka je 14. (8,0), a susjedna Austrija 16. (7,9).

Od Bugarske, Makedonije ili Rumunjske stanje je još puno gore u Srbiji (83. mjesto, indeks: 3,5) ili Albaniji (95., stopa 3,2). U Europi je, tvrdi Transparency, najkorumpiranija zemlja Bosna i Hercegovina. BiH se nalazi na 99. mjestu globalne liste sa stopom od 3,0. Od svih istraženih zemalja najgori koeficijent (1,1,) ima Somalija, koja je zauzela posljednje mjesto (180.) na listi TI-ja. U Srbiji je u 2009. svaki peti građanin "podmazivao", u Bugarskoj (članici Europske unije!) čak svaki četvrti, tvrdi renomirani Centar za istraživanje demokracija (ZID).

Novinar agencije dpa konkretnim je primjerima za svaku od navedenih zemalja potkrijepio svoju tezu o korupciji kao jednom od najvećih (ako ne i najvećem) problema u regiji. Na idućim stranicama možete pročitati kakve je primjere naveo: od Hrvatske, gdje opisuje detalje afere oko podmićivanja na fakultetima, pa do Srbije, gdje su liječnici na smrt bolesnim pacijentima propisivali uzimanje posve nepotrebnih lijekova kako bi farmaceutska industrija na njima mogla istražiti učinke novih lijekova.

Hrvatska

Agencija dpa se osvrće na kriminalnu aferu "Index" - krajem 2008. u javnosti se pojavio cjenik za uspješno polaganje ispita na fakultetima. Za 200 eura se tako moglo ishoditi polaganje ispita kod "dobronamjernih" umjesto "nedobronamjernih" profesora. Jednostavni ispiti koštali su 500 kuna, a oni najteži 10.000 kuna. Dpa piše i o "paket-ponudi", kupovini dva ili više ispita uz odgovarajući popust. Za dva relativno teška ispita studenti su morali izbrojati 15.000 kuna, piše Brey.

Njemački novinar ipak podsjeća da kupovina ispita nije hrvatska posebnost. On navodi kako već godinama postoje sumnje da su brojni grčki medicinari, koji danas obnašaju ugledne dužnosti, do titule liječnika došli podmićivanjem profesora na Sveučilištu u Nišu (Srbija).

Brey ne zaboravlja napomenuti da u Hrvatskoj "jedan bivši ministar obrane pred sudom odgovara zbog nabavke kamiona" i sumnje da je u tom poslu sa strane pospremio milijunsku svotu. Spominje se ime i bivšeg premijera: "Raniji šef vlade Ivo Sanader u medijima se spominje u kontekstu spornih kredita skandalozne Hypo-Alpe-Adria banke".

Bosna i Hercegovina

"Političke elite su glavni motor korupcije u Bosni", tvrdi direktori tamošnjeg TI-ja Srđan Blagovčanin i dodaje: "Takozvana mala korupcija u zdravstvu, obrazovanju, administraciji ili policiji je posljedica velikih prijevara." On napominje da građani vide kako "krupne ribe" u politici prolaze nekažnjeno i zato jednostavno kopiraju modus ponašanja i uz pomoć bakšiša pokušavaju "progurati" svoje namjere, piše novinar njemačke agencije dpa.

Brey piše (pozivajući se na lokalne medije) kako građani BiH u prosjeku prilikom posjeta liječniku plate 126 eura mita. S prosječno 223 eura može se pridobiti "naklonost" sveučilišnih profesora - a to je otprilike polovica prosječne mjesečne plaće u zemlji.

Rumunjska

Na ovogodišnjoj maturi direktor jedne škole u rumunjskom Cluju navodno je zaradio 14.100 eura. Loše napisane ispite iz predmeta rumunjski, on je jednostavno zamijenio bolje napisanim "kopijama". No, nije bio baš previše spretan. Komisija za ocjenjivanje ispita otkrila je nekoliko gotovo identičnih radova - i shvatila o čemu se zapravo radi.

U Rumunjskoj je, piše dpa, sasvim uobičajena praksa da loše plaćeni nastavnici kod kuće učenicima nude privatnu poduku - na kojoj mogu zaraditi puno više nego u školi. Instrukcije su očito sredstvo za utjerivanje straha u kosti učenicima. "Učenici koji se ne prijave na privatnu poduku u školi moraju računati s lošijim ocjenama, bez obzira kako dobro napisali ispite", naglašava Brey.

Rumunjski bivši premijer (2000.-2004.) Adrian Nastase trenutno pred sudom mora objasniti odakle potječe 400.000 američkih dolara s računa njegove žene. Njegova tvrdnja kako se radi o novcu od prodaje nakita jedne njegove tetke, pomalo je "pretanka". Naime, legendarna teta Tamara živjela je skromno u jednom malom stančiću u Bukureštu.

Srbija

U Srbiji, piše dpa, roditelji već po dolasku u rodilište moraju "podmazati" liječnike kako bi trudnica (i beba) mogli očekivati koliko-toliko humane uvjete. Polaganje ispita u školama i sveučilištima je nezamislivo bez "nagrada" učiteljima i profesorima. Njemački novinar podsjeća na veliku aferu oko profesora pravnog fakulteta u srpskom Kragujevcu.

Deset profesora tada je bilo uhićeno zbog prodaje diploma, a posebno je pikantan bio detalj da je među njima bio i dekan, bivši sudac na Ustavnom sudu i stručnjak za organizirani kriminal. Do danas nijedan od njih nije pravomoćno osuđen.

"To nisu liječnici već monstrumi!" Tako je u srpnju beogradski "Press" naslovio članak o aferi na nacionalnom Institutu za rak. Vodeći liječnici i direktor ustanove uhićeni su pod sumnjom da su na smrt bolesnim pacijentima (koji su bolovali od raka) propisivali uzimanje posve nepotrebnih lijekova - kako bi od farmaceutske industrije mogli keširati masne provizije za praktično testiranje učinka nekih lijekova na ljudima. Liječnici su navodno i djeci davali višestruke doze citostatika i od farmacije su, tvrde istražni organi, dobili preko 500.000 eura "nagrade" - za financiranje svojih skupih auta.

Po nekim podacima se u Srbiji godišnje "opere" i do 1,7 milijardi eura. Na državnim natječajima, oko 400 milijuna eura završi u privatnim džepovima, smatraju europski stručnjaci za borbu protiv korupcije. Agencija dpa prenosi tvrdnje medija u Srbiji koji kritiziraju najteže oblike korupcije: "Stranke su firme za iznuđivanje novca". Misli se na velike investicije u zemlji. Novinar dpa dodaje: "Najmanje 15 posto investiranog novca mora završiti u blagajni stranaka."

Pravosuđe

Dpa kao jedan od ključnih nedostataka u borbi protiv korupcije u regiji navodi neučinkovito pravosuđe. Najveći slučajevi korupcije (visokopozicionirani političari npr.) i u Rumunjskoj i u drugim državama Balkana jednostavno se razvodne, odvjetnici s mnoštvom trikova odugovlače procesuiranje, a suci igraju tu igru, tvrdi Brey. I kad se čak nazire neka presuda, odjednom se, u pravilu sa smiješnim obrazloženjem mijenja nadležnog suca, instalira novog i - proces počinje od početka.

Suđenje 33 optuženika tzv. "korupcijske mafije", koja je razbijena 2006. u Beogradu, još uvijek je na samom početku. Ikona turbo-folka Ceca (žena ubijenog Arkana) još uvijek (sedam godina nakon početka istrage) čeka na svoj proces. Radi se o jedanaest milijuna eura od prodaje nogometnih igrača koje je ona navodno prisvojila.

Sociolozi su, piše dpa, u balkanskim zemljama napisali tone i tone literature u kojoj se pokušava objasniti fenomen korupcije. Kao neki od razloga spominju se nestašice iz vremena komunizma ili siromaštvo koje i danas vlada u nekim regijama. Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da se korupciju iz svakodnevnog života "običnih" ljudi neće moći iskorijeniti sve dok se stanje ne popravi u "visokoj politici", piše dopisnik njemačke novinske agencije s područja jugoistočne Europe.

Autor: Thomas Brey / Srećko Matić

Odg. urednik: Anto Janković