Poruka Ursule von der Leyen je bila svugdje ista: Budite dobri jedni prema drugima, ulažite i dalje napore, budite strpljivi: „Želimo vas u Europskoj uniji. Osobno se zalažem za to.”

Strpljenja, molim!

Ohrabrujuće riječi su potrebne, jer se pristupni proces godinama odugovlači, iako, recimo Albanija i Sjeverna Makedonija još od 2019. imaju u džepu pristanak Bruxellesa na početak pristupnih pregovora. Predsjednik Albanije Edi Rama je sažeo razočarenje zbog sporosti procesu: „Osjećamo se kao na vjenčanju na kojem je mladenka nakićena, ali gosti nisu pozvani".

Prema Rami, Albanija se osjeća kao talac svađe između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Bugarska je blokirala početak pristupnih razgovora sa Skopljem tvrdeći da Sjeverna Makedonija ugrožava bugarski identitet i jezik. Brojne su zemlje unutar Europske unije koje nemaju razumijevanja za ovaj spor. Njemačka vlada je u lipnju službeno zatražila od Bugarske da konačno povuče svoj veto na početak pristupnih pregovora. Ursula von der Leyen je o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ponovila ono što piše u svim izvještajima iz Bruxellesa: „Ispunili su sve uvjete i odradili svoj dio posla", rekla je i u Skoplju i u Tirani.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je rekao ono što mnogi političari Europske unije ponavljaju godinama – radi se o vjerodostojnosti EU-a. Prema njemu, Unija mora konačno ispuniti svoja obećanja. Von der Leyen je osmjehom pokušala ublažiti kritiku. Međutim, nije ponudila konkretan recept za smekšavanje bugarskog stava.

Ona je na svim postajama svoje turneje radije isticala financijska sredstva koja EU stavlja na raspolaganje zemljama Zapadnog Balkana za obnovu poslije pandemije. Nakon jednokratne pomoći za cijepljenje, kao strateška investicija u regiju u narednih nekoliko godina stiže 30 milijardi eura. 

Privremeno rješenje u sukobu Prištine i Beograda

Turneja Ursule von der Leyen počela je u znaku sukoba između Srbije i Kosova oko uzajamnog priznavanja automobilskih registarskih oznaka. To je dovelo do rasta napetosti i zveckanja oružjem.

Dok je predsjednica Europske komisije bila u Prištini i Nišu, pregovarači kosovske i srpske strane su tražili rješenje u Bruxellesu. Pregovori su urodili plodom. Barem je pronađeno privremeno rješenje, pregovori će se nastaviti.

„Životno je važno da Srbija i Kosovo normaliziraju svoje odnose. Vrlo sam zabrinuta zbog aktualnog sukoba. Mora doći do deeskalacije", rekla je Von der Leyen kosovskom premijeru Albinu Kurtiju u Prištini i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Beogradu. U načelu su se složili, ali nisu rekli kada, hoće li i kako popustiti.

Osnovni problem, nepriznavanje Kosova kao države – a to je stav Beograda i nekoliko članica Europske unije – ostao je neriješen. Beograd, ali i Atena i Madrid, na primjer, smatraju Kosovo srpskom separatističkom pokrajinom. Članica Europske unije može postati samo suverena država. Dakle, taj problem još čeka na rješenje.

U Prištini je, odgovarajući na novinarsko pitanje, Ursula von der Leyen rekla da bi Priština morala i dalje težiti članstvu Kosova u EU-u „kao svom snu". „Smisleno je, nužno i predivno imati snove", rekla je. Dodala je da se na samitu na Brdu kod Kranja idući tjedan moraju uložiti napori u uspostavi solidne baze povjerenja i prijateljstva: „Balkan pripada na našu stranu. To je san na čijem se ostvarenju isplati raditi." Pritom predsjednica Europske komisije nije navela konkretne korake.

Više međusobne suradnje

U Srbiji je Ursula von der Leyen pohvalila tamošnji napredak. S predsjednikom Aleksandrom Vučićem potpisala je sporazum o izgradnji jedne željezničke linije, koja bi jednog dana trebala povezivati Salzburg i Solun. EU financira pretvaranje pruge u dvotračnu i njenu elektrifikaciju.

Vučić se naglašeno zahvaljivao, a Ursula von der Leyen je stalno ponavljala da je Srbiji mjesto u EU-u. Vučić se izričito zahvalio na pomoći u izgradnji „Autoceste prijateljstva" između Niša i Prištine. On je naglasio da je neophodna deeskalacija sukoba s Kosovom.

Predsjednica Europske komisije je ponovila svoj apel upućen šefovima država i vlada šest balkanskih zemalja da poboljšaju svoju suradnju i to prije pristupanja Europskoj uniji i prije početka pregovora. Gospodarska suradnja, uklanjanje carinskih barijera i graničnih kontrola za građane tri zemlje već su sada moguće. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija to su već ostvarile u okviru inicijative Otvoreni Balkan kojoj bi se, kako je rekla, trebale priključiti i BiH, Crna Gora i Kosovo.

Vize pod znakom pitanja?

Predsjednica Europske komisije nije spomenula, barem ne javno, rezerviranost koju prema pristupnim pregovorima ima ne samo Bugarska već i druge zemlje članice. Francuska i Nizozemska i dalje imaju kritike na račun Albanije kao mogućeg pristupnog kandidata. Nizozemski parlament je ukinuo formalne prepreke, ali tehnička vlada oklijeva.

Neke članice EU-a, među kojima je i Njemačka, dovele su u internim vijećanjima u pitanje bezvizni režim za balkanske zemlje - s obrazloženjem da previše tražitelja političkog azila stiže iz tih zemalja i da njihove zemlje porijekla nisu spremne bez problema preuzeti svoje deportirane državljane.

Njemačka je zatražila od Europske komisije da razmisli o primjeni klauzule koja bi omogućila privremenu obustavu bezviznog režima. O tome je izvijestio briselski internetski portal EU Observer. I o tome će biti riječi na samitu u Sloveniji. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu