Brojni njemački listovi i danas se bave prošlotjednim posjetima kancelara Olafa Scholza zemljama Balkana.

„U prošlosti su odnosi između zemalja koje je kancelar posjetio bili, doslovno, ubitačno komplicirani", piše Welt am Sonntag. I ističe da je Scholz zato posebno poklonio pažnju Kosovu, želeći ovoj zemlji veličine Hessena i s 2 milijuna stanovnika „uliti novu nadu i vjeru" u pristup EU-u. „Kosovo ima realnu šansu samo ako se svi trude da za to stvore uvjete, ali svi se ne trude - naprotiv. Objema zemljama, i Srbiji i Kosovu je zajedničko što žele pristupiti EU-u. Ali, tu prestaju sve sličnosti", prepričava Scholzove riječi Welt am Sonntag, ukazujući da Srbija nikada nije priznala suverenitet Kosova i da „između ove dvije zemlje vlada hladni mir".

No, Scholzova izjava da je „nezamislivo da dvije zemlje, koje se uzajamno ne priznaju, mogu postati članice EU-a", nije u Beogradu izazvala smirivanje situacije već ljutnju i zaprepaštenje, konstatira Welt am Sonntag i ističe: „Vučiću je to bio ‚prvi put da od EU-a čuje da je potrebno međusobno priznanje."

„Put Kosova u EU, kojem je priznat samo status ‚potencijalnog‘ kandidata, blokira se prvenstveno unutar EU-a, a o otvorenim pitanjima treba se raspravljati na samitu EU-a krajem lipnja. Kvantne skokove teško je očekivati, a kancelar se nada većem uspjehu po pitanju Sjeverne Makedonije", zaključuje Welt am Sonntag.

Sada kreće priča i s Kosovom i EU-om

Frankfurter Allgemeine Zeitung osvrće se na najavu kosovskog premijera Albina Kurtija da će još tokom 2022. podnijeti molbu za učlanjenje njegove zemlje u EU. „To što se Kurti odlučio na ovaj korak koji jedva da ima šansu za uspjeh, povezan je s posebnim okolnostima posljednjih nekoliko mjeseci, ali i željom da prisili EU da se pozicionira. Računica je ova: ako netko u Bruxellesu i glavnim gradovima članica EU-a radije daje prednost ratom razorenoj Ukrajini ili državi Kavkaza nego Kosovu s prozapadno orijentiranim stanovništvom, onda neka to otvoreno kaže."

U članku FAZ-a ukazuje se i kako Kosovo „nije jedina „bauštela" u regiji, te da je „Scholzovo putovanje po Balkanu, koje sadržajno nije donijelo ničeg novog, bilo puno „bauštela".

Novinar FAZ-a to ilustrira Scholzovom posljednjom postajom  - posjetom Sofiji, gdje je njemačkom kancelaru „bugarski premijer Kiril Petkov jasno dao do znanja će Bugarska pod njegovim vodstvom nastaviti ucjenjivati Sjevernu Makedoniju". Bugarska traži od Skoplja, navodi dalje FAZ,  da „promijeni Ustav i prizna postojanje bugarske manjine, koja nije izložena nikakvom progonu, kako bi povukla veto na pristupne pregovore Sjeverne Makedonije". Istovremeno Bugarska ne namjerava napraviti recipročan korak i, u suprotnosti s presudama Europskog suda za ljudska prava, ne želi priznati postojanje makedonske manjine u Bugarskoj.

Mora doći do pomaka

„Puno je premijera u regiji koji smatraju da mora doći do pomaka u procesu približavanja Europskoj uniji, kako bi se ojačale prozapadne snage na Zapadnom Balkanu i djelovalo protiv ruskog, odnosno kineskog utjecaja. S tim u vezi se postavlja pitanje treba li na putu ka trenutno bezizglednom članstvu poduzeti realistične međukorake. Korake, koji su dovoljno atraktivni da ponovno zapale reformske ambicije u regiji, a u isto vrijeme ne razljute glavne gradove u EU, koji ne žele proširenje", kaže se u članku koji je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung.

A Berliner Zeitung pak u članku „Razočarani prijatelji" ukazuje kako je konkretna EU-perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana „važna i za sam EU, jer se u regiji sukobljavaju brojni interesi".

„Tu je Srbija sa svojim kursom bliskosti s Rusijom i obratno - ambicijama Moskve. Kina, a ne samo Turska, također pokušava povećati svoj utjecaj. Ukrajini se možda neće uskratiti status kandidata, ali to ne bi trebalo dovesti do zanemarivanja drugih koji već dugo pokušavaju ući u EU. Jer, razočarani prijatelji ponekad mogu postati vrlo neugodni protivnici", smatra Berliner Zeitung.

Neka vrsta međukoraka u pravcu EU-a

Frankfurter Allgemeine Zeitung u komentaru pod nazivom „Balkanski vakuum" konstatira: „Kancelar je u pravu kada poziva da se balkanskim državama pruži ‚realna šansa‘ za učlanjenje. Pristupanje Europskoj uniji ne bi trebalo ovisiti o unutarnjopolitičkom raspoloženju u EU. Međutim, to jest i ostaje zahtjevan proces, ne samo zato što se, kako kaže Scholz, moraju usvojiti sankcije Rusiji. Ulazak u EU zapravo treba promijeniti državu iz temelja, uključujući i njeno društvo. Ali to nije funkcioniralo ni kod nekih današnjih članica. Stoga je Macronova ideja „međukoraka" vrijedna razmatranja. Neka vrsta "političke zajednice" sa zemljama na Balkanu bila bi bolja od predstojećih godina čekanja i stagnacije", zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu