1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Banja Luka: "Mesić bi ratovao u BiH"

20. siječnja 2010

Ne stišavaju se reakcije na izjavu odlazećeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića da će u slučaju raspisivanja referenduma o otcjepljenju Republike Srpske poslati vojsku da prekine koridor u bosanskoj Posavini.

"Čašica šampanjca i približavanje kraja mandata"
"Čašica šampanjca i približavanje kraja mandata"Foto: dpa

Uz oštre reakcije u Republici Srpskoj na izjavu aktuelnog predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića da će poslati vojsku kako bi prekinuo koridor u posavini i time onesposobio RS da postoji ukoliko se vlasti odluče za otcjepljenje, reakcije stižu od gotovo svih političkih predstavnika u BiH. Mnogi u Republici Srpskoj smatraju da Mesićeva izjava predstavlja obnovu ratnog riječnika kakav se u regiji nije čuo već 15 godina.

„Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ovo je prvi put da netko javno prijeti upotrebom sile Bosni i Hercegovini“ kaže premijer RS-a Milorad Dodik. On naglaüava da Mesić spominje hipotetički referendum o otcjepljenju RS od BiH-a : “Na dnevnom redu u Republici Srpskoj nije referendum o samostalnosti nego je referendum o obrani Dejtonskog sporazuma i u tom pogledu je vrlo jasno da je Mesić i ovaj put promašio i cilj i metu.“

Koridor kod Brčkog je tijekom rata bio poprište žestokih borbi (na slici: Richard Holbrooke u posjeti Brčkom 14. rujna 1996.)Foto: AP

Neozbiljno pozivanje na upotrebu vojske

Srpski član Predsjedništva BiH-a Nebojša Radmanović oglasio se priopäenjem u kojem kaže da ga Mesićeva izjava nije iznenadila jer se „on svojevrmeno hvalio da je razbio Jugoslaviju a sada bi ratovao i u BiH.“ Radmanović naglašava da je Mesić spreman i „NATO uvući u rat u BiH samo da bi izliječio svoje političke frustracije.“

Istovremeno delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Ivo Miro Jović naglašava je da je Hrvatska kao jamac Dejtonskog mirovnog sporazuma suodgovorna za stabinolnost i sigurnost cijele regije te da je štetno da Mesić poziva na rat do kojeg u BiH nikom nije stalo: „Neprimjereno je na odlasku sa pozicije predsjednika Republike Hrvatske govoriti o nečemu što je iza nas. Ne mislim da je ozbiljna varijanta refrenduma ali totalno je neozbiljno pozivati na uporabu vojske.“

„Neprihvatljiva Mesićeva izjava“

Zagrebački Centar za mirovne studije (CMS) u svom priopćenju izražava zatečenost i neprihvatljivom ocjenjuje izjavu predsjednika Republike Stjepana Mesića kako je u slučaju referenduma o otcjepljenju u Republici Srpskoj spreman vojno prekinuti koridor u bosanskoj Posavini.

Milorad Dodik - Mesić ga ne voli, ali je ta odbojnost obostranaFoto: AP

"Čašica šampanjca, neformalni razgovori i približavanje isteku mandata dovoljni su da preko usana još uvijek aktualnog predsjednika Mesića prođu riječi rata", navodi se u reakciji CMS-a na Mesićevu izjavu. "Nema nikakve sumnje da je trenutna politika Milorada Dodika pogubna za Bosnu i Hercegovinu, ali ne smije biti nikakve sumnje da bilo koje zastrašivanje vojnim intervencijama - makar i neformalno, neće takvoj politici stati na kraj", dodaje se u izjavi CMS-a.

Mesić: “Hrvatska ne može prihvatiti raspad BiH“

Mesić je potvrdio da je izjavu o slanju vojske u Posavinu dao u neformalnom razgovoru i dodao da ne vjeruje da u ovom trenutku postoji neko tko će pokušati razbiti cjelovitost BiH: „ Dejtonski sporazum garantira opstanak Bosne i Hercegovine i u svakom slučaju raspad te zemlje Hrvatska ne može prihvatiti.“ Mesić je rekao i da premijer RS-a Milorad Dodik "vara međunarodnu zajednicu" te da "igra na kartu zamora misleći da će se svijet umoriti od BiH-a, nakon čega će raspisati referendum o otcjepljenju čime bi, kako je rekao, velika Srbija bila ostvarena.“

Inače koridor o kojem Mesić govori je petnaestak kilometara širok teritorijalni pojas sjever-jug, koji kod Brčkog povezuje istočni i zapadni dio Republike Srpske. Od hrvatske granice kod Županje udaljen je tridesetak kilometara. U toku ratnih operacija, oko opstanka ili nestanka tog koridora vodile su se žestoke borbe, jer o tom malom dijelu teritorije zavisi logistički i svaki drugi opstanak Banjaluke, a onda i Republike Srpske.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi