Predsjednik Barroso pred zastupnicima Europskog parlamenta u srijedu (13.6.) najavio je kako zajedno predsjednikom Vijeća EU-a Hermanom Van Rompuyjom i šefom Europske središnje banke Marijom Draghijem te šefom euro-skupine Jean-Claudeom Junckerom priprema dokument kojim će čelnici Europske unije zaustaviti krizu. Barroso je poručio kako će tekst biti više politički manifest nego zakonski prijedlog.

« Zatražit ću Od Vijeća EU-a da poduzme konkretne korake u pravcu potpuno razvijene gospodarske i monetarne unije kao i proces koji će odrediti korake kako postići spomenutu uniju », poručio je Barroso europskim zastupnicima.

Javna ulaganja u novim članicama uvelike ovise o proračunu EU-a

Predsjednik Komisije je istaknuo kako članice moraju što prije odlučiti o velikodušnoj potrošnji EU-a u razdoblju od 2013. do 2020. godine, misleći pri tome na činjenicu da 97 posto javnih ulaganja u Mađarskoj i više od 50 posto u Poljskoj dolazi iz fondova EU-a. « Kakva bi bila situacijama u tim zemljama bez doprinosa iz proračuna Unije? », pitao je Barroso.

Nadalje, predsjednik Europske komisije je pozvao vlade 27 zemalja članica da « dorade » pravila pružanje financijske pomoći iz ESM-a, kako bi se olakšalo pružanje pomoći za posrnule banke. Idući korak koji će možda tražiti promjene Europskih ugovora je bankovna unija. Takav korak zahtjeva nadzor banaka na razini EU-a, zajednički fond jamstava kao i novi fond koji bi stajao na raspolaganju velikim bankama koje se nalaze u poteškoćama.

Barroso u konačnici želi fiskalnu i političku uniju

Barrosov konačan korak – fiskalna i politička unija – predviđa izdavanje zajedničkih obveznica, koordiniranu poreznu politiku kao i koordinirane nacionalne izdatke oko svega, počevši od zdravstva preko školstva pa sve do socijalne skrbi. Pri tome je Barroso dodao kako neke zemlje koje ne koriste euro žele i dalje ostati izvan eurozone, no unatoč tome predsjednik Europske komisije ističe kako ekonomski odnosi obvezuju sve članice i one unutar i izvan eurozone, jer je budućnost svih članica EU-a povezana.

Europski zastupnici traže brzi akciju

Vodeći čelnici stranaka u Europskom parlamentu pozvali su na brze akcije. Tako je šef europskih liberala, Belgijanac, Guy Verhofstadt zatražio da se u prijedlogu zatraži stvaranje « federalne unije » te da u komisijinom prijedlogu treba navesti da Bruxelles traži « vlastite resurse » - izravno oporezivanje građana Europske unije.

Austrijski zastupnik Hannes Swoboda, ujedno i šef skupine socijalista i demokrata podignuo je primjerak tjednika 'The Economist' u kojem se nalazi slika koja EU prikazuje kao brod koji tone. Swoboda je uputio poziv njemačkoj kancelarki Merkel da se sada "upali motor, a ne za godinu ili dvije", aludirajući na njemački postupni pristup i sporo rješavanje trenutne krize. Francuski šef Europske pučke strane Joseph Daul poručio je kako je potrebno više demokracije te da predsjednik Europskog parlamenta treba sudjelovati na summitu, a ne samo održati govor i napustiti dvoranu u kojoj se održava summit EU-a.

Britanski euroskeptik Nigel Farrage, inače bivši bankar slikovito je rekao kako je « euro Titanic » upravo pogodio ledenjak. Upozorio je kako Italija posuđuje novac s tržišta uz kamate od gotovo sedam posto kako bi svoj dio novca od 20 milijardi eura za spašavanje Španjolske posuđivao Madridu uz tri posto. « Zapravo Italiju guramo u situaciju da mora zatražiti pomoć », dodaje Farrage.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je već početkom tjedna počeo širiti ideju stvaranja bankovne unije. Na takav prijedlog iz Njemačke reakcije izgledaju ovako: potpredsjednica njemačke Bundesbanke Sabine Lautenschläger upozorava da je bankovna unija moguća samo nakon stvaranja fiskalne i političke unije. Njemačka zastupa stajalište da svatko tko prihvaća odgovornost i jamstva, taj mora imati i pravo na nazdor.

Koordinacija porezne politike i ozbiljnija proračunska politika

Barrosove ideje o fiskalnoj uniji na kraju ipak ostaju nejasne. Radi se prije svega o koordinaciji porezne politike i ozbiljniji europski pristup proračunskoj politici. Barroso zamjera onima koji oklijevaju oko njegova prijedloga, prije svega, jer povjesne odluke i vizija o budućnosti eurozone prema Barrosovu mišljenju su pravi odgovor kojeg kriza sustava traži. « Nisam sasvim siguran, je li u glavnim gradovima članica shvaćena ozbiljnost stanja », naglasio je Barroso.

17 zemalja eurozone na kraju summita EU-a okupit će se na svojem summitu, proizlazi iz nacrta zakjljučaka predstojećeg summita. Kako je najnoviji razvoj zbivanja pokazao, gospodarska i monetarna unija mora dosegnuti novi stupanj. « To znači izgradnja nove razine  produbljene političke integracije i koordinacije », stoji među ostalim u nacrtima predstojećeg summita EU-a.