Češki predsjednik Petr Pavel, bivši načelnik Glavnog stožera svoje zemlje, razborit je čovjek jakih živaca. Kao zapovjednik čehoslovačke padobranske jedinice u sklopu UN-a, spasio je opkoljene francuske vojnike iz gotovo beznadne situacije tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1993. No, iako gotovo nikada nije emotivan u svojim javnim nastupima kao šef države, već neko vrijeme djeluje duboko zabrinuto zbog stanja demokracije u Češkoj Republici.

U utorak navečer (30. rujna 2025.) – tri dana prije parlamentarnih izbora – obratio se naciji, a govor su uživo prenosili brojni češki mediji. Upozorio je na "izjave nekih političara da ovogodišnji izbori moraju donijeti promjenu sustava". Pavel je rekao da to odlučno odbacuje. Demokratski sustav je utemeljen u Ustavu, naglasio je. Prema Pavelu, Češkoj Republici nakon izbora treba vlada koja "štiti naš suverenitet u zajednici demokratskih država i ne ostavlja nas na milost i nemilost Rusije i njezinih napora da obnovi svoju sferu utjecaja u srednjoj i istočnoj Europi".

Pavelov nastup pokazuje da su ulozi na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Češkoj (3.-4. listopada 2025.) veći nego inače. Nakon četiri godine ne baš sasvim neuspješne, ali i ne baš jako popularne, liberalno-konzervativne koalicijske vlade pod premijerom Petrom Fialom, koja se prvenstveno suočila s teškim financijskim posljedicama pandemije koronavirusa i ruskog rata protiv Ukrajine, nazire se promjena vlasti – u smjeru desničarskog populizma sa svim njegovim poznatim popratnim značajkama: euroskepticizmom, proruskim i antiukrajinskim stavovima, propagandom protiv izbjeglica, prava LGBTQ osoba i zelenih ekoloških politika.

Ekstremisti u parlamentu

Neosporni favorit je stranka ANO (u prijevodu "Da" i kratica za "Akcija nezadovoljnih građana") desno-populističkog bivšeg premijera i milijardera Andreja Babiša. Dok ANO u anketama ima podršku 28 do 30 posto birača, liberalno-konzervativna vladajuća koalicija SPOLU (Zajedno), sastavljena od tri stranke desnog centra, može računati s 20 do 22 posto glasova. Liberalno-konzervativna stranka STAN (Gradonačelnici i neovisni), koja također sudjeluje u vladi, ima podršku 10 do 12 posto osoba s pravom glasa.

Zeleno-liberalna Piratska stranka, koja je bila dio vlade do prije godinu dana (7 do 9 posto), i tri ekstremne oporbene stranke vjerojatno će također biti zastupljene u parlamentu: krajnje desna "Sloboda i izravna demokracija" (SPD, 13 do 14 posto), prorusko-komunistički savez "Dosta!" (Stacilo!, 5 posto) i EU-skeptična, desničarska nacionalistička Stranka motorista (5 posto).

Rašireno nezadovoljstvo

Češka je, uz Poljsku, ekonomski najuspješnija zemlja u srednjoj Europi i politički gledano nakon 1989. nikada nije doživjela tako drastične nacionalističko-populističke faze vlasti kao Poljska, Slovačka ili Mađarska – čak ni tijekom godina vlade ANO-a pod Andrejem Babišem od 2017. do 2021., koji je tada bio ipak manje populistički nastrojen nego sada. Međutim, tektonske geopolitičke promjene, posebno rat Rusije protiv Ukrajine i toksični utjecaj Kremlja, sada imaju snažan utjecaj i na Češku.

Kao rezultat ruskog rata, Češka je 2022. i 2023. doživjela šok cijena energije i inflaciju do 15 posto, što je mnoge ljude, posebno umirovljenike, vrlo teško pogodilo unatoč vladinim mjerama pomoći. Tek od kraja 2024. gospodarska situacija se ponovno konsolidira – inflacija naglo pada, gospodarstvo umjereno raste, a realne plaće rastu. Ipak, nezadovoljstvo Fialinom vladom je duboko i rašireno.

Proruski i antiukrajinski narativi

Tome je pridonijela i proruska i antiukrajinska propaganda oporbenih političara, uključujući vođu ANO-a Andreja Babiša. Češka je jedan od najglasnijih podupiratelja Ukrajine. Petr Fiala bio je među prvim stranim šefovima vlada koji su otputovali u Kijev sredinom ožujka 2022. – kada je veliki dio svijeta digao ruke od te zemlje. Češka je primila rekordan broj od oko 660.000 ukrajinskih izbjeglica, u odnosu na 10,9 milijuna stanovnika. Trenutno se procjenjuje da u zemlji još uvijek živi oko 400.000 ukrajinskih građana.

Andrej Babiš i drugi desničarski populisti i ekstremisti iskoristili su to kako bi konstruirali narativ da je Fialinoj vladi više stalo do Ukrajine i Ukrajinaca nego do samih Čeha. Babiš je optužio Fialu da "sanja o ratu s Rusijom". Zalaže se za prekid vojne podrške Ukrajini, ograničavanje pomoći izbjeglicama i kreiranje odnosa s Rusijom na "razuman" način.

"Vlada nacionalne izdaje"

U tom kontekstu, češka vanjska politika i odnosi s Rusijom dominantna su pitanja u izbornoj kampanji, posebno kada se radi o vladajućim strankama. Petr Fiala je prije nekoliko dana rekao da bi Češka, ako Andrej Babiš dođe na vlast, dobila "vladu nacionalne izdaje". Neki promatrači vjeruju da je ta opasnost stvarna. "Jedan od Putinovih snova uskoro bi se mogao ostvariti", piše Petr Honzejk iz lista „Hospodarske noviny". "Ako ANO dođe na vlast, bilo samostalno ili u suradnji sa SPD-om, Stacilom! ili Motoristima, naša će se zemlja prestati braniti od ruskih dezinformacija i hibridnih napada."

Drugi promatrači optužuju pak premijera da se previše oslanja na "zastrašivanje" odnosno da ignorira unutarnjo-politička i ekonomska pitanja. Također u listu „Hospodarske noviny", komentator Jan Kubita piše da su vladini političari trebali proučiti djela nedavnih dobitnika Nobelove nagrade. "Tada bi možda shvatili da je preduvjet za dugoročni rast i prosperitet države upravo poboljšanje njezinih institucija." Doista, mnogi Česi su duboko nezadovoljni javnom infrastrukturom ili glomaznim državnim aparatom, birokracijom i sporim tempom digitalizacije.

Predsjednik nije "spasitelj Češke Republike"

Andrej Babiš već godinama obećava da će riješiti sve te probleme i učiniti državu učinkovitijom. Međutim, tijekom njegovog mandata na dužnosti premijera, praktički nijedno od tih obećanja nije ispunio. Osim toga, nedavno je obećao smanjenje poreza, povećanje mirovina, pružanje veće pomoći potrebitim građanima te smanjenje troškova energije i stanovanja. Ostavio je međutim otvorenim kako će se sve to financirati bez (dodatnog) zaduživanja.

Predsjednik Petr Pavel, koji igra važnu ulogu u formiranju vlade, prije nekoliko tjedana nagovijestio je da možda neće nominirati Andreja Babiša za premijera. Međutim, u svom govoru u utorak navečer upozorio je da on nije nikakav "spasitelj Češke Republike". Predsjednik "ne može biti posljednje utočište koje preokreće rezultat izbora za jednu osobu ili spašava zemlju za drugu". Obraćajući se biračima, Pavel je mirnim i čvrstim glasom rekao: "Vi odlučujete."