Vozač automobila skrivi prometnu nesreću, dva osiguravajuća društva plate štetu i dva automobila bivaju popravljena. Statističari plaćanje zaračunaju u bruto domaći proizvod (BDP) što je ukupna količina proizvedene robe i usluga. To signalizira rast - iako se stvarno stanje nije promijenilo nakon popravka automobila.

Je li građanima bolje nakon snažnog rasta BDP-a, bolje ne pitati Gerta Wagnera. Ekonomist na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja (DIW) je odrastao u Kelsterbachu, u blizini najvećeg njemačkog aerodroma u Frankfurtu. Wagner računa drukčije: "Veći rast, više letova, više buke, manja kvaliteta života."

Wagner je član stručnog povjerenstva "Rast, blagostanje, kvaliteta života" njemačkog Bundestaga. Od početka 2011. on nastoji razviti indikator koji mjeri puno više nego bruto domaći proizvod: "Mi trebamo novi pokazatelj koji će izmjeriti objektivne preduvjete života koji će se i subjektivno doživljavati kao zadovoljavajući i uspješan", kaže predsjednica povjerenstva, SPD-ova zastupnica u njemačkom parlamentu Daniela Kolbe.

Nacionalni pokazatelj blagostanja

Već godinama stručnjaci širom svijeta traže alternativu BDP-u, brojci koja obuhvaća samo gospodarski rast, ali ne govori ništa o kvaliteti života. Pristupi su višestruki, težišta različita. Primjerice, UN-ov Human Development Index (Indeks ljudskog razvoja) kombinira dohodak po stanovniku s prosječnim trajanjem života - za obje brojke postoje pouzdane statistike u svijetu. Drugi pokušavaju izmjeriti čisto subjektivne osjećaje kao što je "Bruto nacionalna sreća" (Gross National Happiness) u Kraljevini Butanu ili australski "Indeks blagostanja".

Hamburški ekonomski analitičar Horst Opaschowski je predstavio još jedan model mjerenja. Za svoj "Indeks nacionalnog blagostanja". Opaschowski je u suradnji s Institutom za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos ispitao dvije tisuće njemačkih građana, što smatraju blagostanjem. Rezultati su pokazali da je za vrijeme krize ispred svega sigurnost. Umjesto užitka i luksuza ljudi prvenstveno žele zaštitu od egzistencijalnog rizika. Opaschowski objašnjava: "Dobre godine su iza nas - zemlja u kojoj teče med i mlijeko je izgorjela."

Nije sve u novcu

Drugim riječima, novac nije sve, ali igra veliku ulogu. Njemački građani tako definiraju svoje blagostanje kroz financijsko stanje, istražio je Opaschowski: 71 posto građana izjasnilo se da je blagostanje za njih kad nemaju financijskih briga. 65 posto građana želi imati sigurne prihode, a 62 posto siguran posao. "Onaj tko živi bezbrižno i u sigurnosti, živi u blagostanju", sažeo je Opaschowski njemačko "raspoloženje".

Međutim, pitanja o okolišu su na dnu ljestvice: Život u zemlji koja dobro postupa s prirodom, tek jedva jedna četvrtina ispitanih smatra važnim. Samo 15 posto smatra korištenje obnovljivih izvora energije jednom od formi blagostanja. Također, i u kategoriji "društvenog blagostanja" su rezultati niski: 38 posto ispitanih "življenje u miru s drugim ljudima" smatra karakteristikom blagostanja, dok 33 posto smatra važnim slobodno izražavanje mišljenja, a 24 posto želi živjeti u tolerantnom svijetu.

Je li Opaschowski pronašao Kamen mudraca kroz svoj Indeks blagostanja, tek ćemo vidjeti. U prvom istraživanju novi Indeks dosegnuo je vrijednost od 42,2 od maksimalnih 100. Tako bogata zemlja kao što je Njemačka ima još puno prostora za napredak, kaže Hans-Peter Drews iz Instituta za javno mnijenje Ipsos.

To vrijedi i za stručno povjerenstvo "Rast, blagostanje, kvaliteta života" njemačkog parlamenta. Naime, oni su još uvijek u potrazi za prikladnim "Indikatorom napretka", koji ne bi trebao biti samo pragmatičan, jasan i lagan za razumijevanje, nego i međunarodno priznat i usporediv. Stoga parlamentarce u Berlinu čeka još puno posla.