Prije 40 godina, u gradu Širazu na jugu Irana dogodilo se jedno od najokrutnijih nedjela protiv Bahá vjerske zajednice u Iranu. 18. lipnja 1983. deset žena u dobi od 17 do 57 godina javno je obješeno na trgu, jedna za drugom. Njihov jedini "zločin" bio je pripadnost vjerskoj manjini behaista . Odbili su se odreći svoje vjere. Najmlađa među njima bila je 17-godišnja Mona Mahmoudnejad. Poučavala je djecu obitelji koje su prihvatile behaizam kojoj nije bilo dozvoljeno ići u školu. Njihova tijela nikada nisu predana obiteljima, tako da nisu mogli biti ni ispraćani ni sahranjeni prema svojim vjerskim običajima. Slično se dogodilo šestorici muškaraca behaista koji su dvije noći ranije pogubljeni na istom mjestu. Oni su bili u rodu s 10 pogubljenih žena.

Preko 200 sljedbenika behaizma je pogubljeno u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. Pogubljenja su prestala tek nakon međunarodne reakcije, ali progon ove vjerske manjine u Iranu traje do danas. Stoga je pažnja međunarodne javnosti od egzistencijalne važnosti za pripadnike behaističkezajednice u Iranu, kako je za DW naglasio Jascha Noltenius, povjerenik za pitanja ljudskih prava ove vjerske grupe u Njemačkoj.

Bahaisti podvrgnuti sustavnom progonu

„Bahaisti su podvrgnuti sustavnom progonu, što se ogleda u iranskoj državnoj doktrini da se spriječi njihov razvoj, da se unište njihovi korijeni i da im se uskrati studiranje i rad, ali i u ponovljenim valovima uhićenja i presudama donesenim isključivo zbog njihove vjerske pripadnosti", kaže Noltenius. On dodaje: „Ako međunarodni mediji o tome ne izvještavaju i ako vlade i organizacije za ljudska prava širom svijeta ne zahtijevaju jednak tretman behaista, u skladu s iranskim obavezama u domenu međunarodnog prava, opstanak najveće vjerske nemuslimanske manjine u Iranu bit će ugrožen."

S oko 300.000 članova, Bahá'í zajednica u Iranu najveća je vjerska manjina u zemlji. Za razliku od kršćana, Židova i zoroastrijanaca, oni, prema članu 13. iranskog Ustava, nisu zaštićeni niti priznati kao vjerska manjina.Zajednica behaista je nastala u Iranu sredinom 19. stoljeća, odvojivši se od šijitskog islama. Njihova vjera promovira principe rodne ravnopravnosti, koje su konzervativni klerici od samog početka odbacivali. Progon progresivnih behaista u Iranu počeo je još u 19. stoljeću i drastično se pojačao od Islamske revolucije. Diljem svijetase procjenjuje da ova zajednica broji oko 6 milijuna pripadnika.

Šijitske vlasti smatraju behaiste otpadnicima i tretiraju ih kao građane drugog reda. Oni su proizvoljno hapšeni, mučeni, a oduzima im se i imovina. Njihov pristup obrazovanju i zapošljavanju je krajnje ograničen. Osim toga, njihove vjerske institucije su zabranjene, njihove aktivnosti se prate, a njihove zajednice redovno uznemiravaju državni organi.

Usred brutalnog gušenja protesta širom zemlje 2022. godine, pritisak na behaističku zajednicu nastavlja rasti. 10. lipnja, u intervjuu za TV-postaju Iran International, kćerka pjesnikinje Mahvaš Sabet potvrdila je da je imovina njene obitelji zaplijenjena. „Moj otac je bio primoran vlastima predati kuću koju je sam teško sagradio, ciglu po ciglu. A sve samo zato što smo mi behaisti. Ona je također potvrdila da je njena majka Mahvaš Sabet zlostavljana u zatvoru.

Još u svibnju je međunarodna udruga pisaca PEN izvijestila da su Mahvaš Sabeti slomljena koljena tijekom ispitivanja u zatvoru. Više puta je tijekom saslušanja bacana u zid, sjedeći zavezana na stolici. Rendgenski snimci, napravljeni u zatvoru, potvrdili su da je ova ponovljena upotreba sile dovela do loma koljena.

Nagrada "Writer of Courage" za pjesnikinju u zatvoru

Mahvaš Sabet je 2017. godine dobila nagradu PEN-a za hrabrost - "Writer of Courage" za svoju knjigu „Bez granica-. Pjesme iz zatvora". Ona je jedna od najpoznatijih članica behaističke zajednice u Iranu. Ova 70-godišnja pjesnikinja i bivša učiteljica bila je u zatvoru od 2008. do 2017. zbog svoje vjere. U studenom 2022. ponovo je osuđena na 10 godina zatvora jer navodno "nije naučila lekciju", kako je obrazložio iranski sudac.

"Iransko društvo je postalo osjetljivije na behaističku zajednicu", rekao je za DW aktivist za ljudska prava Zhinoos Forootan. "Kada izvještavamo o progonu i zatvaranju behaista, više ne čujemo fraze poput: 'Možda su nešto uradili'. Zahvaljujući internetu i društvenim mrežama ljudi su sada bolje informirani. Kampanje poput #OurStoryIsOne također pomažu i pokazuju da se svi zalažemo za jedan cilj."

Kako bi obilježila 40. godišnjicu pogubljenja deset behaistica u Iranu, zajednice ove vjerske grupe u inozemstvu su pokrenule globalnu kampanju #OurStoryIsOne. Ova kampanja ne samo da odaje počast pogubljenim ženama, nego i dugoj borbi za rodnu ravnopravnost koju do danas vode žene svih vjera i različitog porijekla u Iranu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu