1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Vjera

Benedikt XVI. - papa u sjeni

14. siječnja 2020

Joseph Ratzinger je prekršio zadanu riječ: podnoseći ostavku obećao je da će živjeti povučeno. S njegovim izjavama je definitivno propao model "bivšeg pape", smatra Christoph Strack.

Papa Franjo i bivši papa Benedikt XVI.
Papa Franjo i bivši papa Benedikt XVI.Foto: Reuters/Vatican Media

Thomas Marschler je katolički svećenik i profesor dogmatike na Sveučilištu u Augsburgu. On teološki sigurno ne djeluje kao lijevi krilni napadač i preko Twittera obično objavljuje slike iz srednjovjekovne crkvene literature i zahtjevne citate velikih teologa, često i na latinskom jeziku. U ponedjeljak je tvitao vrlo kratko i ironično: "Podnevna vizija: sljedeći papa emeritus imat će nalog na Twitteru."

Čitav niz teologa i teologinja u raznim zemljama s ovu i s onu stranu Atlantika reagirao je na najnoviju izjavu Josepha Ratzingera slično kao i Marschler: zaprepašteno. Jer, 92-godišnjak se poentirano umiješao u jednu raspravu koja se trenutno žustro vodi i o kojoj svjetska crkva čeka na dokument pape Franje. On se izjašnjava protiv bilo kakvog odstupanja od crkvene prakse celibata. A pritom Ratzinger nije svoju zabrinutost izrazio u razgovoru u četiri oka sa svojim nasljednikom. Ne, on to govori u jednoj knjizi koju će objaviti u veljači skupa s vrlo konzervativnim kurijskim kardinalom Robertom Sarahom, stalnim kritičarem svakog reformskoga koraka Crkve, za koju izdavač već prima narudžbe.

Je li on podnio ostavku?

Omot knjige jasno pokazuje zabludu koja bi katoličku crkvu mogla još više razjediniti. Kao autori su navedeni "Benedikt XVI" i kardinal Robert Sarah. Naslovna fotografija prikazuje Ratzingera u papinskoj odjeći. Je li on podnio ostavku? Zapravo jest. Onaj tko se tu izjašnjava uz Saraha zapravo je stari svećenik koji ima velike teološke zasluge, koji od 28. veljače 2013. nije više Benedikt XVI. i čija boja nije više papinska bijela. On je bivši rimski biskup koji je podnio ostavku.

Toga 28. veljače prije sedam godina papa iz Njemačke je opraštajući se od kardinala u Vatikanu održao svoj posljednji govor. "Među vama je i budući papa kojem obećavam bezuvjetnu poslušnost i poštovanje", rekao je on. Na kraju krajeva, naglasio je, on je "samo još obični hodočasnik koji započinje posljednju etapu svoga hodočasničkog puta na ovoj zemlji". I rekao je da namjerava "živjeti povučeno od svijeta" i posvetiti se molitvi.

Christoph StrackFoto: DW/B. Geilert

Da "povučenost od svijeta" ne znači "šutnju", to znamo već godinama. I što duže to traje, sve jasnije se vidi da molitva u povučenosti obuhvaća i povlačenje konaca iz pozadine. U boljem slučaju Ratzingera instrumentaliziraju njemu bliske osobe među koje, uz ostale, pripada i nadbiskup Georg Gänswein. U lošijem slučaju ovaj 92-godišnjak svjesno radi protiv svoga nasljednika. U posljednje vrijeme svakih nekoliko tjedana objavljuju se izjave iz kojih se čuje "i ja sam tu"; on bi to isto tako mogao objavljivati preko Twittera.

Benedikt je "bistar u glavi"

Na njemačkoj televiziji je 6. siječnja prikazan aktualni portret u kojem vidno ostarjeli Ratzinger u papinskoj bijeloj odjeći govori u mikrofon reporteru koji blista od sreće. A o njemu govori Gänswein koji u filmu naglašava da je Benedikt "bistar u glavi" i da je samo "jako popustio" u fizičkoj snazi. Sad film izgleda kao priprema sljedeće objave. Jer, Ratzinger je "bistar u glavi". Neka nitko ne kaže da se toga starog čovjeka instrumentalizira.

Najnovijom izjavom Ratzinger povećava pritisak na svoga nasljednika. Papa Franjo, koji rijetko svraća u Ratzingerov kvartir, govorio je ponekad o nepunih deset godina starijem svom prethodniku kao o nekoj vrsti djeda. "Osjećam tradiciju Crkve i ta tradicija nije stvar za muzej", kaže papa Franjo. Oni koji još uvijek žale za tipom pape kakav je bio Benedikt (a takvih nije malo u središtu Crkve), rado ukazuju na to da je papa Franjo Ratzingeru dopustio javne istupe i nije ih zabranio. Ali, upravo takvu zabranu bi jedva dočekali oni kardinali, biskupi i teolozi koji otvoreno dovode u pitanje autoritet pape Franje koji ima osjećaja za ljude, a teološki ponekad izgleda revolucionarno.

Treba li obični hodočasnik na posljednjoj etapi poseban tretman?

Jedan od onih koji su jasno konzervativniji od Franje, a koji naglašavaju posebnost svakog pape, je njemački kurijski kardinal Walter Brandmüller (91). On se 2016. izjasnio za jasnu definiciju pape koji podnese ostavku. To bi po njegovom mišljenju trebalo obuhvatiti formalno odricanje papinskog imena i odustajanje od odjeće i insignija koje podsjećaju na papu. Ali, ta veličina nedostaje Benediktu i njegovim savjetnicima. A zapravo jednostavni hodočasnik na svojoj posljednjoj etapi ne bi trebao biti ništa posebno.

Sad je eksploziv postavljen u aktualnu unutarcrkvenu raspravu. Krajem listopada je Amazonska sinoda, koju su neki kritičari pratili s mržnjom, nakon trotjednog vijećanja dvotrećinskom većinom glasovala da se na području oko Amazone u strogo propisanim okvirima omogući zaređivanje oženjenih starijih muškaraca za svećenike. Da vjernici ne bi samo jednom godišnje mogli doživjeti svetu Misu, koja je u središtu katoličkog vjerskog života. O tomu može odlučiti papa jer se ne radi o crkvenoj dogmi. Papa Franjo se o tomu mora izjasniti u postsinodalnom pismu. Njegovi signali da će to objaviti do kraja 2019. nisu se ispunili. Čovjek si može zamisliti kakvo natezanje se odvija iza debelih zidova Vatikana. Time su inspirirani aktualni filmovi u kinima.

Propao je model "bivšeg pape"

Možda će se papa Franjo očitovati prije nego što 20. veljače izađe Ratzingerova i Sarahova knjiga. Možda će se tada pokazati proturječnost između pape i bivšeg pape.

Jasno je u svakom slučaju da je u Vatikanu propao model "bivšeg pape", kojeg okružuju oni koji vuku konce iz pozadine i kojeg redovito posjećuju neki lobisti. To Crkvu dalje gura u krizu. Sad se osvećuje to što za slučaj ostavke pape, kakva se nije dogodila u novije vrijeme, nema nikakvih propisa. Jer, papina dužnost se može usporediti s apsolutnom monarhijom.

Joseph Ratzinger, čije dostojanstvo starog čovjeka treba cijeniti, učinio je tim modelom Crkvi medvjeđu uslugu, koja se ne bi trebala ponoviti. Katolička crkva je važna u vremenima traženja smisla, dominacije materijalizma i egoizma. Istovremeno je ona uzdrmana razmjerima zlostavljanja djece i klerikalizmom, koji se sve jače manifestira u posljednjih 150 godina. Sad se trese njezina ključna struktura, posebnost svakog pape. Za to su odgovorni Benedikt i njegovi savjetnici. Njegov nasljednik mora s time izaći na kraj.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi