Tko koga nadzire?

U test-projektu na berlinskoj željezničkoj stanici Südkreuz bit će testiran sustav za prepoznavanje lica i to na dobrovoljcima čiji će zadatak biti – da svakodnevno tuda prolaze. Federalna policija, Ured za borbu protiv kriminala i Ministarstvo unutarnjih poslova od prvog dana kolovoza taj pokus izvode u suradnji s Njemačkom željeznicom koja je vlasnik ove postaje. Dobrovoljci – njih nešto više od 250 koji ionako tuda svakodnevno prolaze – dali su policiji svoja imena i po dvije fotografije svog lica koje su unijete u policijska računala.

Kako funkcionira tehnika nadzora?

Na željezničku stanicu su postavljene tri kamere koje nadziru prostor oko ulaznih vrata i jedine pokretne stepenice. Program stalno uspoređuje video-snimke tih kamera s fotografijama iz svoje datoteke. Sudionici eksperimenta na putu ka radnom mjestu i na povratku kući trebaju koristiti spomenuti ulaz kao i pokretne stepenice. Oni nose sa sobom i male predajnike – zahvaljujući njima računar zna da se netko od sudionika u eksperimentu pojavio na željezničkoj stanici pa može provjeriti je li ga program prepoznao.

Zašto se nadzor testira?

Federalna policija je obrazložila ovaj test borbom protiv terorizma i kriminala. Ona tvrdi da će nova tehnika pomoći u lakšem prepoznavanju opasnih situacija. No, tehnika još nije isprobana u svakodnevici. „Želimo ju testirati u normalnim uvjetima", rekao je jedan glasnogovornik federalne policije: „Naši dobrovoljci mogu nositi i šešir ili biciklističku kacigu, a ako su omanjeg rasta, i da nestati u gomili." Stručnjaci za sigurnost kritiziraju sustav zbog dosta velike mogućnosti pogreške. Oni su izračunali da bi uz stopu greške od jedan prema milijun, znajući da berlinsku mrežu javnog prometa koristi tri milijuna ljudi dnevno, se moralo računati s bar tri suvišne policijske akcije na dan.

Što kažu aktivisti s područja zaštite osobnih podataka?

Oni smatraju da je korištenje biometrijskih programa za prepoznavanje lica protuzakonito. Njemačka opunomoćenica za zaštitu osobnih podataka Andrea Voßhoff smatra da je test kao takav prihvatljiv, ali gaji „temeljne rezerve" prema novoj tehnologiji: „Ako se takvi sustavi jednog dana počnu primjenjivati, to će biti poprilično zadiranje u osnovna građanska prava." Stručnjak Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) za zaštitu podataka i internet Christopher Lauer smatra da bi mogla biti ukinuta sloboda anonimnog kretanja u javnosti, a da je „korist u borbi protiv kriminala ravna nuli".

Što će biti poslije faze testiranja?

Vlasti žele ustanoviti prepoznaju li kamere i računari pouzdano lica. Još se ne zna koliko je ova tehnika stvarno uspješna. Ali potencijal za njenu masovnu primjenu – postoji. Njemačka željeznica stalno povećava broj kamera na svojim stanicama. Trenutno u Njemačkoj oko 6.000 kamera nadzire više od 80 posto putnika. Najavljeno je da će samo u Berlinu na prigradskoj željeznici povećanje video-nadzora koštati nekoliko milijuna eura. Tisuće kamera su već postavljene i u gradske tramvaje i autobuse. No, to kao da nije dovoljno Berlincima koji su peticijom zatražili da se na 50 najopasnijih mjesta u gradu postavi 2.500 kamera.

Je li moguća zloupotreba ovog programa?

Njemačka vlast korištenje programa za nadzor obrazlaže potrebom potrage za osobama „koje bi mogle predstavljati opasnost". Od projekta bi imala koristi i Željeznica koja bi se na taj način mogla lakše boriti protiv huligana koji demoliraju njezin inventar ili šaraju grafite po zidovima. No, teoretski je u računalni sustav moguće unijeti bilo kakav set podataka. Autoritarne države kao što je Kina već neko vrijeme cenzuriraju internet i kontroliraju javni život sustavima za nadzor. Programi za prepoznavanje lica bi takvim državama mogli omogućiti ciljano praćenje političkih protivnika.