U mirnoj rezidencijalnoj ulici u berlinskoj četvrti Charlottenburg-Wilmersdorf nalazi se prostrani poslovni kompleks koji berlinski Državni ured za izbjeglice (LAF) namjerava pretvoriti u smještajni objekt za do 1500 izbjeglica. Zgrada se nalazi na Soorstrasse u Westendu, domu za oko 20.000 stanovnika i jednoj od najbogatijih četvrti glavnog grada, gdje su bulevari s drvoredima prošarani raskošnim vilama, zgradama veleposlanstava i dobro održavanim stambenim blokovima.

"To mi zapravo ne smeta", kaže mladi otac koji šeta sa bebom na pitanje o planovima za igradnju izbjegličkog centra. „Samo mislim da bi bilo bolje da su raspoređeni, a ne na jednom mjestu", dodaje.

"Ne protivim se tome", kaže sredovječni muškarac koji u tom području živi 24 godine. "Samo mislim da će stavljanje toliko ljudi pod jedan krov dovesti do problema", kaže on.

Sjedeći na terasi u obližnjem kulturnom centru Ulme 35 gdje je u toku sat njemačkog za ukrajinsku školsku djecu, Amei von Hülsen-Poensgen, iz saveza "Willkommen im Westend" koji podupire izbjeglice u tom području, kaže da "potpuno dijeli" zabrinutost lokalnih stanovnika. "Smjestiti 1500 ljudi u bivšu poslovnu zgradu je glupa ideja", kaže ona, dodajući da ne vjeruje nekim od velikih operatera koji su ugovorili upravljanje objektima za smještaj izbjeglica.

Više od 30.000 izbjeglica u Berlinu živi u smještajnim objektima kojima upravlja LAF. Mnogima je već odobren zahtjev za azilom, ali su zaglavljeni u državnim objektima jer ne mogu pronaći pristupačan smještaj na izuzetno konkurentnom tržištu nekretnina u glavnom gradu. Osobito je teško obiteljima s više od jednog djeteta jer jednostavno nema dovoljno stanova s ​​odgovarajućim brojem soba, pa je nesrazmjerno veliki broj djece zaglavljen u izbjegličkim domovima.

U Njemačkoj žestoka rasprava o pravu na azil

S uspjehom krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), stranke koja je na nedavnim državnim izborima u Saskoj i Tiringiji osvojila nešto više od 30% glasova, pitanje imigracija u Njemačkoj je postalo vruća tema. Smrtonosni napad nožem u kojem su tri osobe ubijene i još osam ranjeno u zapadnonjemačkom gradu Solingenu 23. kolovoza, koji je izveo sirijski državljanin koji je uspio izbjeći deportaciju, doveo je do međustranačkih razgovora o ovom pitanju.

Pomak udesno kada je riječ o imigraciji bio je "iznimno zastrašujući razvoj" unutar njemačke politike, kaže Nihad El-Kayed, stručnjak za integraciju i migraciju na berlinskom Sveučilištu Humboldt. "Smatram alarmantnim da se nitko zapravo ne zalaže za otvorenu i progresivnu politiku azila jer mislim da to također morate imati na umu: 70% u Saskoj i Tiringiji nije glasalo za AfD, a samo mali dio njemačke populacije živi tamo, tako da je također antidemokratski fokusirati se na 30% — koji su, naravno, još uvijek vrlo alarmantni."

Krajem 2023. u Berlinu je bilo registrirano 3,78 milijuna stanovnika, prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku. LAF izvještava da je 2023. Berlin primio 16.762 tražitelja azila i dodatnih 15.144 koji su bježali od rata u Ukrajini. Do sada je ove godine broj novih dolazaka u blagom padu: gotovo 5000 novih tražitelja azila registrirano je u Berlinu u prvih šest mjeseci 2024. godine, većina iz Turske, Afganistana i Sirije. Otprilike isto toliko ratnih izbjeglica stiglo je iz Ukrajine.

Malo entuzijazma za novi centralizirani sistem stanovanja

Izbjeglice u Berlinu su raspoređene po četvrtima u gradu prema mjesecu rođenja, ali ih četvrti često vraćaju u LAF jer ni oni nemaju mjesta. Kako bi se to zaustavilo, berlinski Senat nedavno je najavio planove za preuzimanje odgovornosti s pojedinačnih okružnih vlasti i pretvaranje LAF-a u centralizirano, državno tijelo za smještaj izbjeglica i beskućnika.

Hülsen-Poensgen kaže da iako bi centralizirani sistem mogao riješiti problem okruga koji se međusobno nadmeću za smještaj i podižu cijene, ona zapravo ne razmišlja mnogo o planovima jer LAF već propada. "Postoje ljudi koji znaju da mogu zaraditi mnogo novca iz situacije koja je bez nadzora. Dakle, ima mnogo zlostavljanja, a kvaliteta života u državnim skloništima često je neizrecivo loša", kaže ona.

Istraživanja pokazuju da kada je riječ o uspješnoj socijalnoj i ekonomskoj integraciji izbjeglica, odlučujući čimbenik je posjedovanje vlastitog doma u području gdje postoji dobra potporna infrastruktura, smatra El-Kayed. Berlin možda ima infrastrukturu, ali nema domove. "Vi već možete vidjeti tenzije između infrastrukture koju urbani prostori mogu ponuditi i neuspjeha političara u gotovo svim urbanim područjima u Njemačkoj posljednjih godina i desetljeća da stvarno osiguraju pristupačno stanovanje", rekla je za DW.

Odjel berlinskog Senata za urbani razvoj, izgradnju i stanovanje procjenjuje da gradu trenutno treba više od 100.000 novih stanova kako bi se zadovoljila potražnja, posebno za kućanstva s niskim i srednjim primanjima. Tome se dodaje potreba za dodatnim stanovima za još 200.000 ljudi za koje se predviđa da će se preseliti u glavni grad do 2040. godine.

Kratkoročno planiranje pogoršava problem

Kako bi olakšao dio problema, LAF je u procesu izgradnje sve više i više smještajnih objekata za izbjeglice poput onoga koji se reklamira za Soorstrasse, kao i proširenja privremenog smještaja dostupnog u najvećem i najkontroverznijem izbjegličkom objektu u Berlinu u bivšoj zračnoj luci Tegel. Tu se već nalazi oko 5000 ljudi u, u biti, zajedničkim šatorima u hangarima za avione.

Berlinska senatorica za integraciju, Cansel Kiziltepe iz SPD-a, najavila je da želi smanjiti veličinu smještaja za izbjeglice u Tegelu, navodeći visoke troškove i probleme koje stvara za stanovnike i integraciju. Plan je premjestiti izbjeglice u nova kontejnerska sela i objekte srednje veličine, uključujući onaj planiran u Soorstrasse.

Međutim, sa Kiziltepe se ne slaže čelnik državne parlamentarne grupe Kršćansko-demokratske unije (CDU) Dirk Stettner koji je za agenciju dpa rekao: "Sve dok savezna vlada ne promijeni svoju politiku azila i ne prestane ili barem značajno smanji veliki priliv tražitelja azila, i dalje će nam trebati smještaj velikih razmjera."

Zapravo, LAF trenutno planira proširiti mjesto na aerodromu Tegel kako bi napravio mjesta za 8000 izbjeglica, ali to će biti moguće samo do 2025. jer je od tada planirano pretvoriti ovo mjesto u tehnološki istraživački park za tvrtke i znanstvene institucije.