1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlin stvara modu

Aygül Cizmecioglu/Andrea Jung-Grimm14. siječnja 2014

U Berlinu se ponovo održava tradicionalni Tjedan mode koji je posebno omiljen među mladim dizajnerima. Njemački glavni grad im daje posebne pogodnosti, no malo koji od svoje mode može zaista i živjeti.

Marka Augustin Teboul
Foto: Rosa Merk

U malenom ateljeu Karlotte Wilde u jednom dvorištu u središtu Berlina gomilaju se crteži, vješalice za odjeću zakrčuju put. Na njima vise skupocjeni kaputi od kašmira, kožne suknje kombinirane s nježnom sirovom svilom. Linije su pravilne - iskonska elegancija bez suvišnosti. Komad odjeće košta od 200 do 1.000 eura.

Povoljna najamnina, dobra potpora

Ova 29-godišnjakinja svoju novu kolekciju predstavlja na ovogodišnjem Tjednu mode u Berlinu (14. do 17. siječnja 2014.). "Troškovi su ogromni, upravo onda kada se radi visoka moda i kada se, kao ja, koristi skupe materijale", objašnjava Karlotta Wilde. "Osim toga, mora se organizirati super predstava, zakuska, šou, kako bi te ljudi zapamtili. A to, naravno, košta jako puno novaca."

Nakon studija modnog dizajna u Münchenu, Karlotta Wilde je 2010. osnovala vlastitu tvrtku i preselila u Berlin. Glavni grad Njemačke nije izabrala slučajno: "Najamnine su povoljne. Ovdje si mogu priuštiti studio. Negdje drugdje to ne bi bilo moguće. Osim toga, ovdje postoji kreativna mreža modnih fotografa, stilista, PR stručnjaka. To je dobra potpora."

Karlotta Wilde u svom ateljeu u BerlinuFoto: DW/A. Cizmecioglu

Kreativnost nije dovoljna

Karlotta je 2011. dobila nagradu "Premium Young Designers Award" čiji dobitnici automatski dobivaju štand na Tjednu mode. Besplatno. Drugačije tadašnji Karlottin nastup ne bi ni bio moguć, jer najamnina za štandove je ogromna. Unatoč dobrim kritikama i vjernim kupcima, mlada dizajnerica od mode još uvijek ne može živjeti, pa ju potpomažu roditelji.

Konkurencija je velika. U Berlinu djeluje oko 800 mladih dizajnera. Sama kreativnost nije dovoljna. Mnoge marke koje su bile jako hvaljene, recimo "Sissi Wasabi" ili "Macqua", morale su prijaviti stečaj. "Dizajneri često snose cijeli financijski rizik za svoje kolekcije", kaže Tanja Mühlhans. Ona je u Berlinskom senatu zadužena za modnu industriju. Njezin je cilj: trajno vezivanje mladih dizajnera za njemački glavni grad.

Naime, međunarodne modne marke kao što su "Lala Berlin i "Kaviar Gauche" najbolja su reklama za Berlin. Imidž kreativnog europskog centra je gospodarski vrlo atraktivan. A za vrijeme Tjedna mode gastronomi, taksisti i hotelijeri se raduju najisplativijem razdoblju u godini. U Berlinu se od mode godišnje zaradi skoro 2,5 milijarde eura.

Kreacija iz nove kolekcije Karlotte WildeFoto: Karlotta Wilde

Iz dnevnog boravka u luksuzni butik

Grad Berlin ima vlastitu nagradu za mlade dizajnere: "Start your fashion business". Nagrađeni dobiva 25.000 eura i stručnu podršku u marketingu i vođenju poslovnih knjiga.

Među prvim dobitnicima su dizajnerice marke "Augustin Teboul" (naslovna fotografija: nova kolekcija). Annelie Augustin je nakon nekoliko godina kod Adidasa i Gaultiera odlučila otvoriti vlastitu tvrtku zajedno s Francuskinjom Odely Teboul. Na početku su svoje tipične crne haljine šivale kod kuće u dnevnom boravku. Danas se njihove kreacije mogu kupiti u luksuznim buticima od Los Angelesa do Hong Konga. Među njihovim kupcima su Rihanna i Katy Perry.

Ekserimentalan umjesto etabliran

No za prodaju Berlin nije od odlučujućeg značenja. On je prije svega poznat po "uličnoj modi". Međunarodni modni trgovci cijene Berlin kao "kreativnu igraonicu". "Ovdje gledaju, ali i naručuju u Parizu, prije svega skupu modu, kakvu i mi radimo", kaže Annelie Augustin. Berlinski Tjedan mode je u inozemstvu na glasu kao "eksperimentalan, ali ne i etabliran". Mnogi modni velikani poput Guccija ili Armanija ovdje nisu zastupljeni. No šansa za Berlin bi mogla biti ekološka moda. Ona je grana modne industrije koja bilježi najveći rast.

U kreacijama Bobbyja Koladea veliku ulogu igra održivost. On je njemačko-nigerijskog podrijetla, odrastao je u Ugandi, a studirao modni dizajn u Berlinu. Već sa svojom diplomskom kolekcijom je 2013. osvojio nagradu Tjedna mode. Ovaj vegetarijanac kod svojih modela ne koristi kožu i krzno, već materijale poput viskoze ili kore afričke smokve.

Kreacija Bobbyja KoladeaFoto: Konstantin Laschkow

Etički korektno i moderno

"Ja sam protiv tog brzog kupovanja, brzog odijevanja i brzog bacanja u smeće", kaže ovaj 26-godišnjak. Bobby Kolade ističe da naša konzumentska pohlepa omogućuje izrabljivanje stanovnika Trećeg svijeta. Zato je zajedno s jednim umjetnikom kreirao pulover na kojem su otisnute fotografije urušene tvornice tekstila u Bangladešu u kojoj je 2013. poginulo više od 1.000 ljudi. On je za tu akciju dobio pohvale modnih blogera širom svijeta.

"Ako je sve etički i ljudski, onda je to dobro i za proizvod. Inače je to odjevni predmet sa sjenom", smatra mladi dizajner. Zato će Bobby Kolade svoju iduću kolekciju proizvesti u Njemačkoj. On se ne boji financijskog rizika. Vizija je ponekad uvjerljivija od svake etikete sa cijenom, kaže.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi