Martin Scorsese je jedan od najpoznatijih i najuspješnijih režisera i producenata u Hollywoodu. Njegova kolekcija nagrada i odlikovanja je impresivna. A  20. veljače 2024. ona će postati bogatija za još jedno priznanje. 81-godišnji režiser će na Berlinaleu dobiti Zlatnog počasnog medvjeda za životno djelo. Od 1967. on je u svojim rukama držao režisersku palicu u 26 igranih filmova, a režirao je i brojne dokumentarce. Njegovo najnovije djelo je "Killers of the Flower Moon", u njemu se tematizira sustavno ubijanje američkih domorodaca iz plemena Osage u 20-im godinama prošlog stoljeća. Počinitelji su bijeli doseljenici, koji su htjeli osvojiti komad zemlje bogat naftom. Film se temelji na povijesnim činjenicama, a nominiran je u deset kategorija za Oscara, među njima je i nominacija Lily Gladstone za najbolju glumicu. Time je ona postala prva pripadnica američke domorodačke populacije koja je nominirana za Oscara u kategoriji za najbolju glavnu žensku ulogu.

I dok je njegov novi film uglavnom naišao na pohvale, mišljenja se razlikuju unutar indigene američke populacije: "Glavni problem je da se takve price pričaju uglavnom iz perspektive bijelih kolonizatora", rekao je primjerice Jeremy Charles, režiser podrijetlom iz plemena Cherokee, za list New York Times.

Ali nije to prva kritika koju je Scorsese "pobrao" za neki od svojih filmova. Njegova su djela polarizirala javnost i prije nego što su u filmskoj branši postali glasni zahtjevi za više diverziteta i za ravnopravnost spolova.

Donosimo pet kontroverzi koje su također dio ostavštine režisera Martina Scorsesea.

1. Prigovor oko veličanja nasilja

Već u ranoj fazi njegove karijere režiser Scorsese se profilirao svojim tipičnim temama poput mačizma ili demonstracije moći. Nasilje u filmu "Taxi Driver" (1976.) i činjenica da je tada 12-godišnja Jodie Foster igrala ulogu maloljetne, dječje prostitutke, to su djelo, inače odlikovano Zlatnom palmom, učinili jednim spornim uratkom.

Navodno je "Taxi Driver" bio jedan od uzroka bolesne opsesije jednog muškarca po imenu John Hinckley Jr., koji je 1981. pokušao ubiti tadašnjeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, i to zbog toga što je on, kako se tada govorilo, "htio impresionirati Jodie Foster."

Neki Scorseseovi kritičari su mišljenja da bi režiser trebao izravnije, jasnije osuditi ponašanje svojih protagonista u njegovim filmovima. No, Scorsese takve moralne stavove smatra "više nego dosadnima", kako je to nedavno rekao u razgovoru s Timotheejem Chalametom za magazin GQ. Pritom se referirao na reakciju na film "The Wolf of Wall Street" (2013). I taj film se našao pod sumnjom da "veliča psihopatsko ponašanje".

2. Scorsese i Katolička crkva – kompliciran odnos

Prije nego što je otkrio strast za kino, Scorsese je htio postati svećenik. On je do danas uvjereni katolik koji javno živi svoju vjeru.

Mnogi njegovi filmovi se vrte upravo oko pitanja vjere. No, s filmom "Posljednje Kristovo iskušenje" (1988.) je razljutio konzervativne katolike.

U filmu se naime nalazi i jedna halucinantna sekvenca, u kojoj Isus (kojeg glumi Willem Dafoe) ima seks s Marijom Magdalenom. Projekciju filma su popratili i protesti. Film je bio zabranjen u raznim zemljama, između ostaloga i u Argentini, domovini aktualnog pape Franje.

U međuvremenu se čini kao da je odnos između Vatikana i provokantnog režisera malo "zatoplio". Nakon projekcije njegovog filma "Silence" (2016.) o progonu jezuitskih kršćana u Japanu u 17. stoljeću, Scorsese se po prvi put sastao s aktualnim Papom. Početkom ove godine režiser je najavio da namjerava snimati novi film o Kristu, koji bi se trebao temeljiti na romanu "Isusov život".

3. Konflikt s Marvelovim fanovima

U jednom intervjuu s magazinom Empire iz 2019. godine, Scorsese je rekao da Marvelovi filmovi o super-junacima za njega nisu kino. On ih je usporedio sa zabavnim tematskim parkovima, te je argumentirao kako im nedostaje emocionalne i psihološke dubine – dakle baš onih stvari koje on povezuje s pravim kinom. 

Od režisera i zvijezda iz Marvel Cinematic Universe je zatraženo da se očituju o Scorseseovim izjavama. Cijela stvar se u međuvremenu razvila u pravu svađu između Scorsesea i fanova blockbustera o super-junacima.

4. Scorseseovo skupo partnerstvo s Netflixom

Iako je on ranije bio mišljenja da streaming-platforme "devalviraju" kino, ipak je počeo tijesno surađivati s Netflixom. Radilo se o projektu "The Irishman" (2019.), njegovom filmu u kojem su glavne uloge igrali Robert De Niro, Al Pacino i Joe Pesci.

Scorsese je tada govorio kako inače nitko u Hollywoodu tada nije bio spreman platiti produkciju u kojoj se koristila revolucionarna – i skupa – tehnologija "De-Aginga". Budžet je iznosio 250 milijuna dolara. Kako piše Hollywood Reporter, Netflix trenutno propitkuje svoju strategiju. "Era skupih taština", koja je Scorseseu i omogućila produkciju tog filma, "vjerojatno je gotova", piše taj medij.

5. Rijetki ženski likovi

To je jedna od debata koja je Scorsesea pratila tijekom njegove kompletne karijere, a onda se ponovno zahuktala nakon objave "The Irishmana" – filma koji traje tri i pol sata, i u kojem ženski likovi izgovore tek nekoliko rečenica.

Pogled u Scorseseovu filmografiju ipak otkriva da je on inscenirao i filmove koje su obilježile jake ženske glavne uloge, odnosno da je snimao i nijansirane prikaze žena, primjerice "Alice Doesn't Live Here Anymore" (1974.) i "The Age of Innocence" (1993.) ili njegovu aktualnu seriju za Netflix o njujorškoj ikoni Fran Lebowitz.

Scorsese svoj rad opisuje kao istraživanje čovječanstva, kao nešto što nema baš puno veze sa spolnom segregacijom, kako je i rekao nedavno u intervjuu za list The Guardian: "Pokušavam saznati tko smo mi kao ljudska bića, kao organizmi, od čega su napravljena naša srca."