1. Nov duet unosi svježinu

Berlinale ove godine slavi 70. rođendan – i nalazi se pred novim početkom. Poslije 19 godina Dietera Kosslicka sada s novim duom na čelu, Carlom Chatrianom (umjetnički direktor) i Mariette Rissenbeek (menadžerica) počinje nova era. Najveći njemački filmski festival se „ponovio": Festivalski centar je ostao na trgu Potsdamer Platz, ali se zbivanja mnogo više nego ranije šire i na Alexanderplatz. Prikazuje se ukupno 340 novih filmova, i to je manje nego do sada. No ljubitelji filma imaju izbor između 13 različitih festivalskih programa.

2. Natjecanje za Zlatnog medvjeda

Jezgro Berlinalea je natjecateljski dio – Talijan Carlo Chatrian je sa svojim timom u utrku za Zlatnog i Srebrnog medvjeda pozvao 18 filmova. Žiriju i gledateljima se predstavljaju djela iz Njemačke, zapadne i istočne Europe, SAD-a, Latinske i Srednje Amerike, jugoistočne Azije i Irana. Za medvjeda se bori mješavina poznatih redateljskih zvijezda i „novaka" iz čitavog svijeta. Ove godine su akcenti festivala malo drukčiji: umjesto mnogo glamura i crvenog tepiha bit će više filmske umjetnosti i otkrića.

3. Međunarodni žiri

Predsjednik žirija ove godine je britanski oskarovac Jeremy Irons. Društvo mu prave glumci Berenice Bejo (Argentina/Francuska) i Talijan Luca Marinelli, redatelji Kenneth Lonergan (SAD), Annemarie Jacir (Palestina) i Kleber Mendonca Filho (Brazil) kao i njemačka producentica Bettina Brokemper.

4. Više od natjecanja

Velika greška bi bila shvaćati Berlinale samo kao na natjecanje. Za nagrade se natječe 18 filmova, ali će biti prikazano više od 340 filmova. U sekcijama „Forum", „Panorama", „Generacija", „Retrospektiva" i drugima posjetitelji mogu gledati filmove iz svih krajeva svijeta: kritička i zabavna djela, novo i staro, eksperimentalne i komercijalni filmove. „Forum" ove godine slavi 50. rođendan. Tu je i nova sekcija „Susreti" koju je uveo direktor Carlo Chatrian.

5. Film koji otvara festival - izvan konkurencije

Chatrian je odlučio da festival ove godine otvori film koji nije u službenoj konkurenciji za nagrade. Taj film je suviše u fokusu svjetskih medija što bi mu moglo naštetiti, rekao je on pred početak festivala. I tako kanadsko-irska koprodukcija „My Salinger Year" sa Sigourney Weaver sasvim opušteno ide - izvan konkurencije. A glavna glumica će svakako biti jedna od najvećih zvijezda u Berlinu.

6. Nijemci

Berlinale je tradicionalno i neka vrsta festivala njemačkog filma. Tako će premijerno biti prikazana nova ekranizacija klasičnog literarnog djela „Berlin Alexanderplatz". U konkurenciji je novi film Christiana Petzolda „Undine", a bit će prikazane i druge njemačke koprodukcije te švicarski film „Sestrica" u kojem glume njemačke zvijezde Lars Eidinger i Nina Hoss. Osim toga će njemačkih filmova biti u svim sekcijama, a jedna će im biti i posvećena: „Perspektive njemačkog kina" predstavlja radove pomlatka. Ukupno se prikazuje 46 njemačkih filmova ili koprodukcija.

7. Berlinale - politički festival

Berlinale važi kao „najpolitičniji" od tri velika festivala (Berlin, Cannes, Venecija). To se neće promijeniti ni s novim vodstvom. Pogled na program za 2020. pokazuje da ima mnogo filmova koji se bave aktualnim događajima u svijetu. Ima dokumentaraca o gorućim, ali i o povijesnim temama. Tu je film režisera Rithyja Phana o masakru u Kambodži, a za rasprave bi se mogao pobrinuti i novi film Iranca Mohammada Rasoulfa „Nema zla". Još nije sigurno hoće li on dobiti dozvolu za izlazak iz zemlje i dolazak u Berlin. Tu je i serija „Clinton" o Hillary Clinton te američka produkcija „Speer goes to Hollywood" o nacionalsocijalističkom političaru i arhitektu Albertu Speeru.

8. Zvijezde, crveni tepih i Hollywood

Iako Carlo Chatrian ne drži mnogo do crvenog tepiha, i na ovom festivalu će biti dosta poznatih zvijezda. Najveća koncentracija vlada u ekipi filma Britanke Sally Potter „Putevi kojima se nije išlo" u kojem igraju Javier Bardem, Elle Fanning, Salma Hayek i Laura Linney. Willem Dafoe će osobno predstaviti svoj novi film „Sibir", a na početku festivala se očekuje i dolazak Signourey Weaver. Kasnije bi trebala doći i Hillary Clinton, a možda i Johnny Depp. Naravno, tu su i njemačke zvijezde, ali i mnoge glumačke veličine iz Azije.

9. „Frauenpower"

„Berlinale stavlja naglasak na transparentnost kada je riječ o spolovima u programu" – službeni je stav festivala. Akribično je nabrojano koliko je, na primjer, redateljica. „Na festivalu se prikazuje ukupno 340 filmova. U njihovoj izradi su kao redatelji sudjelovale 362 osobe, od toga 137 redateljica i 206 redatelja. Berlinale je – u usporedbi s drugim velikim festivalima - na dobrom putu. Još je više žena zastupljeno u raznim festivalskim tijelima. A dvije nagrade čiji su dobitnici već poznati idu u ženske ruke: Helen Mirren dobiva počasnog Medvjeda a Ulrike Oettinger – Kameru Berlinalea.

10. Radni festival

Berlinale nije samo festival za publiku, kritičare i sineaste. To je i radni festival. Na tom „europskom filmskom tržištu" se filmovi kupuju i prodaju. Više od 500 izlagača iz 62 zemlje nudi svoju robu, a očekuje se oko 1100 mušterija iz čitavog svijeta. „Svjetski kino-fond" predstavlja projekte iz regija koje nisu u fokusu filmskog svijeta, a „Tržište koprodukcija" informira o najnovijim filmovima koji su nastali uz pomoć ovog festivala. A u grupi „Talenti Berlinalea" okuplja se filmski pomladak iz čitavog svijeta – i pokazuje kako će izgledati budućnost kina.

11. Diskusije o prvom šefu festivala

Pred početak 70.Berlinalea krenule su rasprave o prvom dugogodišnjem šefu festivala Alfredu Baueru, koji je bio na čelu od početka 1951. pa do 1976. godine. A prije toga je od 1942. imao važnu ulogu u filmskoj politici u nacističkoj Njemačkoj. I sam festival kao da se nikada nije pretjerano zanimao za spornu prošlost svog prvog direktora. Sada bi „slučaj Bauer“ trebala razmotriti neovisna stručna komisija. Ukinuta je nagrada nazvana po njemu. O toj temi će se sigurno još govoriti tokom samog festivala.

12. Filmovi iz regije

U sekciji „Susretanja" prikazuje se „Malmkrog", rumunjsko-srpsko-švicarsko-bosanskohercegovačko-sjevernomakedonska koprodukcija.U „Panorami" i „Forumu" će biti prikazan „Otac" (srpsko-hrvatsko-bosanskohercegovačka koprodukcija) redatelja Srđana Golubovića. Tu je i hrvatsko-švicarska koprodukcija „Mare" redateljice Andreje Štake, te kosovski film „Egzil", a valja spomenuti i dokumentarni film „Što ostaje", njemačko-austrijsko-bosanskohercegovačka koprodukcija.