1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Kultura

Berlinale u 12 točaka

Jochen Kürten
20. veljače 2020

Večeras u Berlinu počinje jubilarni Berlinale - s novim vodstvom i novim formatima. Ovaj filmski festival 2020. obećava promjenu akcenata, manje glamura i crvenog tepiha, a više umjetnosti. Evo 12 činjenica o festivalu.

Foto: Imago Images/A. Friedrichs

1. Nov duet unosi svježinu

Berlinale ove godine slavi 70. rođendan – i nalazi se pred novim početkom. Poslije 19 godina Dietera Kosslicka sada s novim duom na čelu, Carlom Chatrianom (umjetnički direktor) i Mariette Rissenbeek (menadžerica) počinje nova era. Najveći njemački filmski festival se „ponovio": Festivalski centar je ostao na trgu Potsdamer Platz, ali se zbivanja mnogo više nego ranije šire i na Alexanderplatz. Prikazuje se ukupno 340 novih filmova, i to je manje nego do sada. No ljubitelji filma imaju izbor između 13 različitih festivalskih programa.

2. Natjecanje za Zlatnog medvjeda

Jezgro Berlinalea je natjecateljski dio – Talijan Carlo Chatrian je sa svojim timom u utrku za Zlatnog i Srebrnog medvjeda pozvao 18 filmova. Žiriju i gledateljima se predstavljaju djela iz Njemačke, zapadne i istočne Europe, SAD-a, Latinske i Srednje Amerike, jugoistočne Azije i Irana. Za medvjeda se bori mješavina poznatih redateljskih zvijezda i „novaka" iz čitavog svijeta. Ove godine su akcenti festivala malo drukčiji: umjesto mnogo glamura i crvenog tepiha bit će više filmske umjetnosti i otkrića.

3. Međunarodni žiri

Predsjednik žirija ove godine je britanski oskarovac Jeremy Irons. Društvo mu prave glumci Berenice Bejo (Argentina/Francuska) i Talijan Luca Marinelli, redatelji Kenneth Lonergan (SAD), Annemarie Jacir (Palestina) i Kleber Mendonca Filho (Brazil) kao i njemačka producentica Bettina Brokemper.

Predsjednik žirija Jeremy IronsFoto: Antonella&Montesi

4. Više od natjecanja

Velika greška bi bila shvaćati Berlinale samo kao na natjecanje. Za nagrade se natječe 18 filmova, ali će biti prikazano više od 340 filmova. U sekcijama „Forum", „Panorama", „Generacija", „Retrospektiva" i drugima posjetitelji mogu gledati filmove iz svih krajeva svijeta: kritička i zabavna djela, novo i staro, eksperimentalne i komercijalni filmove. „Forum" ove godine slavi 50. rođendan. Tu je i nova sekcija „Susreti" koju je uveo direktor Carlo Chatrian.

5. Film koji otvara festival - izvan konkurencije

Chatrian je odlučio da festival ove godine otvori film koji nije u službenoj konkurenciji za nagrade. Taj film je suviše u fokusu svjetskih medija što bi mu moglo naštetiti, rekao je on pred početak festivala. I tako kanadsko-irska koprodukcija „My Salinger Year" sa Sigourney Weaver sasvim opušteno ide - izvan konkurencije. A glavna glumica će svakako biti jedna od najvećih zvijezda u Berlinu.

6. Nijemci

Berlinale je tradicionalno i neka vrsta festivala njemačkog filma. Tako će premijerno biti prikazana nova ekranizacija klasičnog literarnog djela „Berlin Alexanderplatz". U konkurenciji je novi film Christiana Petzolda „Undine", a bit će prikazane i druge njemačke koprodukcije te švicarski film „Sestrica" u kojem glume njemačke zvijezde Lars Eidinger i Nina Hoss. Osim toga će njemačkih filmova biti u svim sekcijama, a jedna će im biti i posvećena: „Perspektive njemačkog kina" predstavlja radove pomlatka. Ukupno se prikazuje 46 njemačkih filmova ili koprodukcija.

7. Berlinale - politički festival

Berlinale važi kao „najpolitičniji" od tri velika festivala (Berlin, Cannes, Venecija). To se neće promijeniti ni s novim vodstvom. Pogled na program za 2020. pokazuje da ima mnogo filmova koji se bave aktualnim događajima u svijetu. Ima dokumentaraca o gorućim, ali i o povijesnim temama. Tu je film režisera Rithyja Phana o masakru u Kambodži, a za rasprave bi se mogao pobrinuti i novi film Iranca Mohammada Rasoulfa „Nema zla". Još nije sigurno hoće li on dobiti dozvolu za izlazak iz zemlje i dolazak u Berlin. Tu je i serija „Clinton" o Hillary Clinton te američka produkcija „Speer goes to Hollywood" o nacionalsocijalističkom političaru i arhitektu Albertu Speeru.

Borba za medvjedeFoto: picture-alliance/Pop-Eye/C. Kratsch

8. Zvijezde, crveni tepih i Hollywood

Iako Carlo Chatrian ne drži mnogo do crvenog tepiha, i na ovom festivalu će biti dosta poznatih zvijezda. Najveća koncentracija vlada u ekipi filma Britanke Sally Potter „Putevi kojima se nije išlo" u kojem igraju Javier Bardem, Elle Fanning, Salma Hayek i Laura Linney. Willem Dafoe će osobno predstaviti svoj novi film „Sibir", a na početku festivala se očekuje i dolazak Signourey Weaver. Kasnije bi trebala doći i Hillary Clinton, a možda i Johnny Depp. Naravno, tu su i njemačke zvijezde, ali i mnoge glumačke veličine iz Azije.

9. „Frauenpower"

„Berlinale stavlja naglasak na transparentnost kada je riječ o spolovima u programu" – službeni je stav festivala. Akribično je nabrojano koliko je, na primjer, redateljica. „Na festivalu se prikazuje ukupno 340 filmova. U njihovoj izradi su kao redatelji sudjelovale 362 osobe, od toga 137 redateljica i 206 redatelja. Berlinale je – u usporedbi s drugim velikim festivalima - na dobrom putu. Još je više žena zastupljeno u raznim festivalskim tijelima. A dvije nagrade čiji su dobitnici već poznati idu u ženske ruke: Helen Mirren dobiva počasnog Medvjeda a Ulrike Oettinger – Kameru Berlinalea.

10. Radni festival

Berlinale nije samo festival za publiku, kritičare i sineaste. To je i radni festival. Na tom „europskom filmskom tržištu" se filmovi kupuju i prodaju. Više od 500 izlagača iz 62 zemlje nudi svoju robu, a očekuje se oko 1100 mušterija iz čitavog svijeta. „Svjetski kino-fond" predstavlja projekte iz regija koje nisu u fokusu filmskog svijeta, a „Tržište koprodukcija" informira o najnovijim filmovima koji su nastali uz pomoć ovog festivala. A u grupi „Talenti Berlinalea" okuplja se filmski pomladak iz čitavog svijeta – i pokazuje kako će izgledati budućnost kina.

Sporni direktor festivala Alfred Bauer se pobrinuo za dolazak najvećih svjetskih filmskih zvijezda (na slici s Ginom Lollobrigidom)Foto: picture-alliance/dpa

11. Diskusije o prvom šefu festivala

Pred početak 70.Berlinalea krenule su rasprave o prvom dugogodišnjem šefu festivala Alfredu Baueru, koji je bio na čelu od početka 1951. pa do 1976. godine. A prije toga je od 1942. imao važnu ulogu u filmskoj politici u nacističkoj Njemačkoj. I sam festival kao da se nikada nije pretjerano zanimao za spornu prošlost svog prvog direktora. Sada bi „slučaj Bauer“ trebala razmotriti neovisna stručna komisija. Ukinuta je nagrada nazvana po njemu. O toj temi će se sigurno još govoriti tokom samog festivala.

12. Filmovi iz regije

U sekciji „Susretanja" prikazuje se „Malmkrog", rumunjsko-srpsko-švicarsko-bosanskohercegovačko-sjevernomakedonska koprodukcija.U „Panorami" i „Forumu" će biti prikazan „Otac" (srpsko-hrvatsko-bosanskohercegovačka koprodukcija) redatelja Srđana Golubovića. Tu je i hrvatsko-švicarska koprodukcija „Mare" redateljice Andreje Štake, te kosovski film „Egzil", a valja spomenuti i dokumentarni film „Što ostaje", njemačko-austrijsko-bosanskohercegovačka koprodukcija.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi