Prijatelji umjetnosti ovih dana su iznenađeni činjenicom da ta obljetnica nije popraćena serijom diskusija, emitiranjem filmova, večerima proze i poezije ili manjim izložbama, kojima bi se s nužno potrebnim vremenskim rastojanjem moglo barem malo rasvijetliti kontroverzno životno djelo bivšeg profesora düsseldorfske Akademije umjetnosti.

Za Beuysa, za kojeg njemački gospodarski tjedni list «Capital» tvrdi da je najznačajniji mrtvi umjetnik u svijetu, svaki je čovjek bio umjetnik, a svaka akcija umjetničko djelo. Takvom definicijom umjetnosti on je diljem svijeta polarizirao. Umjetnine koje je stvarao za njega su bile prolazne poput života, nije želio stvarati za vječnost, već je svojim djelima htio potaknuti na razmišljanje. Kod Leonarda da Vincija je Beuys otkrio vezu između umjetnosti i prirodnih znanosti, umetnosti i medicine; istraživao je prirodu i kao nijedan umjetnik prije njega pozabavio se i alternativnom medicinom, kako kaže povjesničar medicine Axel Hinrich Murken: «Bio je iznimno inteligentan, vrlo komunikativan, drag, spreman pomoći. Još mi je u sjećanju prisurtno njegovo poznavanje alternativnih metoda liječenja.»

Mitološke, filozofske, medicinske i religiozne priče Beuysu su nudile perspektive za razvoj ljudskijeg društva. Puno njegovih crteža, plastika, akcija i predavanja prožete su motivima iz svijeta medicine.

Povodom 20. obljetnice Beuysove smrti muzej Kunst Palast u Düsseldorfu do sredine ožujka prikazuje izložbu pod naslovom «Jospeph Beuys u akciji. Ozdravljujuće snage umjetnosti».