1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bez pameti nema ni zarade

K. Deuse, A. Šubić24. prosinca 2013

Njemačke tvrtke su u 2013. godini uložile rekordni iznos u istraživanje i razvoj. Dobrim dijelom je to i pouka gospodarske krize: na svjetskom tržištu se može uspješno poslovati samo ako se nudi razvijena tehnologija.

Inženjer
Foto: Fotolia/Andre

Njemačke tvrtke su u 2013. uložile u istraživanje i razvoj rekordni iznos koji doseže gotovo 54 milijarde eura. Kako je objavila udruga koja objedinjuje zaklade namijenjene znanosti i istraživanju u ovoj zemlji, to je više od 5% nego što je u nove proizvode i tehnologiju uloženo prošle godine.

Za ekonomskog stručnjaka Jana Wieskea sa Ruhrskog sveučilišta u Bochumu je razlog jasan: njemačke tvrtke su izvukle pouku iz ove financijske i gospodarske krize gdje se pokazalo kako se u globalnom, internacionalnom natjecanju može biti uspješan samo ako se nudi tehnologiju budućnosti. Na koncu, od toga ima korist i čitava Njemačka.

U europskom gospodarskom prostoru, Njemačka zauzima zapravo tek treće mjesto po količini izdvajanja za istraživanje. Ispred nje su Švedska i Finska, ali je daleko ispred zemalja poput Velike Britanije, Francuske ili Italije. U svjetskim razmjerima su rekorderi i dalje zemlje koje sve čine za svoju stopu rasta poput Južne Koreje i Japana, ali i Kina odvaja sve više novca za razvoj novih tehnologija.

Automobil je zapravo spoj čitavog niza tehnologija, od njegovog motora pa do brojne elektronike i novih materijalaFoto: DW/F. Schmidt

Najviše u automobilskoj industriji

Uspjeh njemačkih proizvoda na svjetskom tržištu je rezultat i činjenice kako one ne ovise samo o vlastitim odjelima za istraživanje, nego i o brojnim institutima i sveučilištima koja neposredno surađuju na razvoju neke nove tehnologije. Tako je zapravo i u obrazovni sustav iz gospodarstva ove godine došlo gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 3,8%.

Ako se pogleda koji industrijski sektor najviše ulaže u razvoj, nikoga ne može iznenaditi da je to njemačka automobilska industrija. Više od trećine novca koji je otišao u razvoj je bio namijenjen za istraživanje osobnih i teretnih vozila i zapravo se u tom sektoru istražuje sve više: povećanje u odnosu na prethodnu godinu je iznosilo čak 6,4%. Ako se pogleda koji njemački proizvođač najviše ulaže u razvoj, to je koncern koji ne krije nakanu postati najveći proizvođač automobila na svijetu: koncern VW. Njegove stavke za istraživanje zapravo čak nisu niti do kraja bilancirane za tekuću godinu, ali samo u trećem kvartalu je za bolja i naprednija rješenja u njegovim vozilima izdvojio više od dvije i pol milijarde eura.

Naravno, jasno je kako upravo ovaj sektor prolazi kroz tehnološku revoluciju. Zahtijevaju se vozila koja sve manje zagađuju okoliš, troše sve manje ili čak uopće ne troše fosilna goriva. U Njemačkoj su zapravo stvoreni prvi električni automobili još koncem devetnaestog stoljeća. No u posljednjih desetak godina su se njemački proizvođači razmjerno kasno priključili općem trendu prema električnom vozilu pa zato sad i istražuju "punom parom".

U svim sektorima je jasno: sa zastarjelom tehnologijom se mogu samo 'kupiti mrvice' na svjetskom tržištu. A korist ima i njemačko obrazovanje i čitava država.Foto: Kristian Barthen, Archiv BRAIN AG

Skriveni šampioni

Ali dok novi električni automobil nekog poznatog njemačkog proizvođača dolaze na naslovne stranice magazina, zapravo je mnogo interesantnije što se dešava u istraživanju drugih dijelova u automobilu. To se odnosi i na nove legure i materijale koji se nalaze u vozilu, a Andreas Kladroba iz Udruge zaklada podsjeća na čitav niz elektronskih pomagala na koje su se navikli kupci njemačkih vozila i koja djelomice, a u budućnosti možda i potpuno samostalno upravljaju vozilom.

Zato nije čudo kako je njemački sektor elektronike i elektrotehnike odmah na drugom mjestu po ulaganju u istraživanje i razvoj, a slijede strojogradnja, kemijska i farmaceutska industrija. Tri četvrtine uloženog novca dolazi iz srednjih i velikih tvrtki, dakle sa više od tisuću zaposlenih, ali ekonomski stručnjak Wieske upozorava kako mnogo novca ne mora uvijek značiti i mnogo rezultata.

Naime, Njemačka je puna "skrivenih šampiona" dakle tvrtki koje zapravo nisu osobito velike (npr. Stihl), ali koje uvjerljivo dominiraju u određenom sektoru. Wieske podsjeća kako upravo u takvim poduzećima i sa razmjerno malo novca postižu izuzetni rezultati u istraživanju i dolazi pravo mnoštvo zaštićenih patenata. Ipak, profesor Wieseke upozorava kako se i kod istraživanja vidi svojevrsna "njemačka kultura". Naime, tu se mnogo radije istražuje u takozvane "inkrementalne inovacije", dakle novine koje su tek poboljšanje postojećih rješenja. Tek ponegdje se nađe hrabrosti istraživati nešto što je potpuno novo i drugačije.

Ali ipak je najvažnije da se istražuje i sve njemačke tvrtke u kojima je provedena anketa tvrde kako će i sljedeće godine u nove tehnologije uložiti još više novca.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi