Bugari su vodeća nacija u Europskoj uniji istovremeno u više neslavnih disciplina: Bugarska je najsiromašnija zemlja EU-a s najnižim bruto domaćim proizvodom, zemlja s najvećom osjetnom korupcijom, kao i, prema rezultatima Gallup studije iz 2012., zemlja s najnesretnijim stanovništvom. Trenutačno gotovo da nema naznaka da bi se stanje moglo uskoro poboljšati, smatra gospodarski stručnjak Georgi Angelov. "Politička kriza traje već skoro dvije godine i još nije okončana. Ona se negativno odražava na gospodarstvo i investicije." Rusko-ukrajinska kriza, poplave u ljeto 2014., sve veći proračunski deficit, kao i destabilizacija banaka dodatno pogoršavaju situaciju. Ukoliko sve to zbrojimo, može se reći da je izazov za buduću vladu ogroman, kaže Angelov.

Teško polazno stanje

Uzimajući u obzir rusko-ukrajinski konflikt mnogi Bugari strahuju od hladne zime, jer Bugarska je gotovo kompletno ovisna o ruskom plinu. Neki zbog toga čak računaju s tim da bi moglo doći do novih uličnih prosvjeda. Najnovije ankete pokazuju da 70 posto građana pesimistično gleda na novu vladu te da više od polovice Bugara ne očekuje preokret ka pozitivnom. I ekonomski stručnjak Krasen Stančev je skeptičan: "Očekujem da će prije doći do pogoršanja gospodarske i fiskalne politike, jer u izbornoj kampanji smo čuli jako puno populističkih obećanja."

Nešto više optimizma pokazuje politolog Georgi Ganev. Prema njegovom mišljenju bi nakon ovih izbora pojam "preokret" bio pretjeran, ali "ako nakon izbora dobijemo stabilnu vladu s jasno definiranim težištima, to bi moglo dovesti do smirivanja trenutačno vrlo turbulentnog poslovnog ozračja."

Populizam u izbornim programima

Koja politika će se nakon izbora doista primijeniti ne može se jasno iščitati iz izbornih programa stranaka. Za politologa Daniela Smilova su stranački programi u Bugarskoj samo izborni dodaci koje nijedan političar ne bi uzeo zaozbiljno i nijedan birač ne bi pročitao. "Istovremeno se posebno nacionalno-populistički kandidati pretječu s izmišljenim prijedlozima, poput stavljanja u državno vlasništvo energetskog ponuđača ili hitne mjere za stvaranje dva milijuna radnih mjesta", navodi Smilov.

Jeftinija energija, bolja porezna politika i medicinske usluge koje si svatko može priuštiti - to su omiljene teme populista. Ali za to gotovo da ne postoji manevarskog prostora, upozoravaju stručnjaci. Jer, cijene energije u Bugarskoj su već sada najniže u EU-u, preraspodjela poreznog opterećenja bi gospodarstvo presjekla, a u zdravstvenom sektoru vlada korupcija i manjak novca, zbog čega na koncu pate pacijenti.

Korupcija podriva društvo

Sveučilišni profesor i politolog Evgenij Dainov u korupciji vidi ozbiljnu prijetnju za državu: "Jedino rješenje je ponovno izgraditi institucije države koje su trenutačno zarobljene od strane privatnih interesa." Pravni stručnjak Tihomir Bezlov je utvrdio da je aktualno dostignuta najviša razina podmićivanja državnih službenika od strane građana od 2000. godine. Njegov kolega Todor Jalamov čak tvrdi da se stopa korupcije u javnom sektoru od 2009. godine udvostručila. Oligarhske strukture koje vladaju zemljom su, kaže on, totalno uništile povjerenje građana u institucije. "Bugarska mora odgovoriti na sudbinsko pitanje: Hoće li se razviti u smjeru jednog oligarhijskog društva po uzoru na Rusiju ili u europskom smjeru?", kaže Dainov, koji je, unatoč svemu, optimističan, "jer masovni prosvjedi protiv oligarhije su u prošlosti djelovali".

Reformski zastoj u pravosuđu i problemi s kriminalom

Još jedan veliki problem je kriminal u zemlji. Nakon pristupa Bugarske Europskoj uniji 2007. godine, stopa kriminala je po prvi put lagano opala. Za Todora Jalamova se taj razvoj može objasniti time da su se organizirani kriminal, ali i brojni sitni kriminalci orijentirali u smjeru Zapada. Proteklih godina se, međutim, taj trend - zbog krize i poboljšane borbe protiv kriminala u zemljama EU-a - okrenuo opet u drugom smjeru, kaže Jalamov.

Razlog za problem s kriminalom leži u reformskom zastoju pravosuđa i policije. "Bugarska je vodeća zemlja kad je u pitanju broj policajaca u odnosu na ukupno stanovništvo, ali na ulicama se gotovo i ne vide policajci. Zato je administrativni aparat preko svake mjere napuhan." Jedno vrijeme su, dodaje Jalamov, kontrolni mehanizmi EU-a vršili pritisak na vladu kako bi se poduzeli barem neki koraci u reformi pravosuđa, ali ti mehanizmi više ne djeluju: "Nakon pristupa EU-u je opalo značenje tih kontrolnih instanci. Bugarski političari su, naime, vidjeli da kritika iz Bruxellesa nema praktične posljedice. Tu i tamo neko stopiranje EU-novca, ali i ništa više od toga."

Generalno gledano, izbornim raspoloženjem u Bugarskoj dominira osjećaj besperspektivnosti. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja upućuju na sigurnu pobjedu stranke desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova. Očekivati se može koalicijska vlada s malim desno-liberalnim reformskim blokom. Dosadašnje vladajuće stranke BSP (socijalisti) i DPS (stranka turske manjine) će vjerojatno svoje mjesto zauzeti na klupama oporbe.