Odlukom da u sklopu svog putovanja po Bliskom istoku posjeti i Saudijsku Arabiju američki predsjednik Joe Biden izazvao je popriličan bijes i negodovanje u SAD-u, tako da se osjetio prisiljenim pravdati taj korak u članku objavljenom u Washington Postu. Biden je napisao kako je svjestan da se mnogi ne slažu s njegovom odlukom. No, ističe, nastojat će ojačati "strateško partnerstvo" s Rijadom, ostajući vjeran "temeljnim američkim vrijednostima". U obrani ljudskih prava on i dalje, kako je rekao, zauzima jasan stav - "kao i na prethodnim postajama njegovog putovanja".

Nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u listopadu 2018., Biden je oštro napao saudijski državni vrh. "Natjerat ćemo ih da plate cijenu", izjavio je on 2019. godine. Bidenova administracija je objavila izvještaj tajne službe prema kojem je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman (MbS) odobrio atentat na Khashoggija u Istanbulu.

Sve ostaje samo na riječima

S obzirom na veliku promjenu političke situacije u svijetu, Biden neće davati slične izjave tokom svog posjeta Rijadu, kaže Eckart Woertz, direktor hamburškog Instituta za bliskoistočne studije GIGA . "Naravno da će i dalje deklarativno ostati kod tema kao što su ljudska prava. Ali to će sigurno drugačije formulirati nego ranije", uvjeren je Woertz.

Također bi moglo biti znakova promjene stava u pogledu druge točke spora u američko-saudijskim odnosima - rata u Jemenu. Američka vlada, prema pisanju agencije Reuters, raspravlja o ukidanju zabrane izvoza ofanzivnog oružja u Saudijsku Arabiju. Konačna odluka vjerojatno će ovisiti o tome hoće li vlada u Rijadu ostvariti napredak u pogledu okončanju rata u Jemenu, izvijestio je Reuters pozivajući se na dobro informirane krugove.

Predanost Izraelu

Nekoliko faktora je dovelo do promjene stava. Biden pokušava pridobiti Saudijsku Arabiju za daljnje približavanje Izraelu. Nije vjerojatno da će ova kraljevina, po uzoru na druge države, u kratkom roku potpisati tzv. "Abrahamov sporazum", koji predviđa sveobuhvatnu normalizaciju odnosa sa židovskom državom. Ali suradnja iza kulisa je "prilično zamisliva", smatra Woertz.

Očito je da se ona prakticira već duže vrijeme. Američki portal vijesti Axios izvještava da Bijela kuća uvelike radi na "mapi puta" za normalizaciju odnosa. Prema izvještaju Wall Street Journala, već se vode tajni pregovori o  izraelsko-saudijskoj suradnji kod ekonomskih i sigurnosnih pitanja. Na primjer, Saudijci bi u načelu moglo otvoriti svoj zračni prostor komercijalnim izraelskim avio-kompanijama. Nije isključeno da razgovori srednjoročno, u slučaju napretka u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba što trenutno nije na vidiku, dovedu do uspostave diplomatskih odnosa. Bilo je i raznih špekulacija o stvaranju nekakvog bliskoistočnog vojnog saveza po ugledu na NATO.

Natezanje oko cijena nafte

No Bidenov posjet Saudijskoj Arabiji se, prije svega, odvija u kontekstu potpuno promijenjene svjetske političke situacije uzrokovane ruskim napadom na Ukrajinu. Rat sve više postaje gospodarski izazov, pa i za SAD. Zabrinutost zbog pomanjkanja ruske nafte, što je rezultat sankcija Moskvi, uzrokovala je ogroman rast cijena ovog energenta. To Rusiji omogućava ogromne prihode, koje ona koristi i za financiranje napada na Ukrajinu.

Osim toga, cijene nafte važne su i za Bidena u kontekstu izborne kampanje , kaže Woertz. U studenome se u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju izbori za Kongres. „Povećane cijene energenata dar su oporbi", kaže Woertz. "Bidenu je u interesu da Saudijska Arabija poveća eksploataciju nafte."

Države članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (zbog bliske suradnje s drugim proizvođačima, posebno Rusijom, nazvane OPEC+) najavile su povećanje proizvodnje za 648.000 barela nafte dnevno. Međutim, kako priznaju u izvještaju objavljenom u utorak (12.7.), ovo povećanje je ispod stvarnih potreba.

Čak i da hoće, Saudijska Arabija bi samo djelomično mogla izaći u susret Bidenovim željama. "U razdoblju niskih cijena nafte Rijad je zabilježio veće gubitke i veći pad nego porast prihoda", kaže stručnjak Eckart Woertz i dodaje kako je „ iz saudijske perspektive povećanje cijena gospodarska nužnost". Bude li Rusija smanjila proizvodnju nafte zbog sankcija, Saudijska Arabija bi mogla uskočiti i povećati proizvodnju. "Ali to je srednjoročna perspektiva", smatra Woertz.

Novi odnos snaga u regiji

Biden će tokom svog posjeta Rijadu morati uzeti u obzir i novi odnos snaga u regiji kao cjelini. Budući da se SAD u velikoj mjeri povukao iz Iraka i također smanjio svoj angažman u Siriji, njihova politička i vojna težina na Bliskom istoku je pala. Posljedice su bile očite u ožujku, kada je SAD podnio rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a, osuđujući ruski napad na Ukrajinu.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), trenutno nestalna članica Vijeća sigurnosti, na opće iznenađenje nisu podržali prijedlog i ostali su suzdržani, mada su na Općoj skupštini UN-a u ožujku podržali rezoluciju kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. To nije značilo i da su spremni na sankcije Rusiji.

Rusija pokušava ispuniti politički vakuum koji je iza sebe ostavio SAD i to sa sve većim uspjehom. To se vidi na primjeru Sirije, gdje je skupa s Iranom uglavnom uspješno uspjela suzbiti oporbu koja se borila protiv Asadovog režima. Pored toga, Rusija pomaže Saudijskoj Arabiji u razvoju atomskog programa.

Istovremeno je SAD najvažniji zaštitnik Saudijske Arabije, posebno kada se radi o Iranu kao najmoćnijem saudijskom rivalu u regiji. Saudijci su ujedno najveći kupci američkog oružja. „No nije im promakla suzdržana reakcija Washingtona u pogledu iranskih napada na saudijske naftovode. Kina i Rusija nisu, iz ugla Rijada, istinska zamjena za partnerstvo sa SAD-om. Pa ipak, Rijad pokušava da ne igra samo na jednu kartu i zato vodi razgovore s Kinom i Rusijom."

Još nešto stoji na putu suradnji Sjedinjenih Država s režimima ove regije: poimanje SAD-a kao demokratske i angažirane svjetske sile. To se pokazalo 2011. kada je SAD, nakon velikih prosvjeda, dopustio pad režima Hosnija Mubaraka, što Rijadu nije promaklo.

S druge strane, ruski predsjednik fascinira zemlje Bliskog istoka onim čime Zapad prisiljava da se od njega distancira: autokratskim stilom vladavine. „Dva aspekta Putinovog režima tamo izazivaju oduševljenje: personalizacija vlasti i odbijanje političkog liberalizma“, piše pravnik Naseef Naeem u eseju za njemački stručni časopis „Zenith“ i zaključuje: "Putinov stil uklapa se u njihove predodžbe o vladavini. Nije teško pretpostaviti da se to ne odnosi samo na Saudijsku Arabiju."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu