Delegacija Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini (BiH) tvrdi da „još nije kasno" da se dostavi Reformska agenda, ali ne navodi rokove. U priopćenju se ističe kako je „velika vjerojatnost“ da BiH neće nakon ljeta dobiti prvu ratu, a političkim liderima poručuje da još uvijek ima vremena za dostavljanje Reformske agende. „Potičemo domaće vlasti da bez odgađanja dostave Agendu kako ne bi u potpunosti propustili priliku. Komisija nastavlja pružati podršku nadležnim organima u završetku ovog posla", rekli su iz Delegacije EU-a.

U BiH se ne stišavaju reakcije nakon što je objavljeno da Reformska agenda u okviru Plana rasta EU-a za zapadni Balkan nije suglašena, zbog čega država ostaje bez prve tranše europskih sredstava u iznosu od 70 milijuna eura. Za Američko veleposlanstvo u BiH nema dileme – Reformsku agendu blokirao je predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, a SDA (Stranka demokratske akcije) je iskoristila priliku za „političko razmetanje“.

Zašto u agendi nije bilo imenovanja sudaca Ustavnog suda BiH?

U priopćenju Veleposlanstva navodi se da je Dodik blokirao odobravanje Reformske agende, odnosno da nije prihvatio dvije od 100 točaka – da RS imenuje suce u Ustavni sud BiH i poštuje odluke Suda. „Nažalost, ovo je tipično za čovjeka koji dosljedno stavlja svoje interese ispred interesa onih koje tvrdi da predstavlja. Kao što smo ranije rekli, retorika i politika gospodina Dodika i dalje predstavljaju najveću prijetnju za europsku budućnost građana BiH“, stoji u priopćenju Američkog veleposlanstva.

Veleposlanstvu nije jasno zašto je „Radna grupa“ (formirana od strane vladajućih struktura u BiH kako bi se usvojila Reformska agenda) glasala za odobrenje plana koji nije sadržavao sve zahtjeve EU-a, uključujući zahtjev za imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH i poštivanje odluka Suda. „Bez obzira na to, odluka SDA da iskoristi priliku za političko razmetanje, umjesto da radi s drugim probosanskim strankama na osiguravanju odobrenja za posljednje dvije preostale točke, bila je nekorisna i neodgovorna", priopćili su iz američkog veleposlanstva.

Gdje je Europa, a gdje Amerika?

Milorad Dodik je odgovorio na optužbe američkog veleposlanstva. „Ili se EU preselila na američki kontinent, ili su Sjedinjene Američke Države danas postale članica EU? Ako se to nije desilo, ne vidim nikakvu logiku da se Michael Murphy (američki veleposlanik u BiH, op. ur.) bavi europskim integracijama BiH i Planom rasta“, napisao je Dodik. „Federacija BiH 'gori' zbog blokade SDA, a Murphyu se ja priviđam. Ako ikako možeš, prođi me se“, dodaje predsjednik RS-a.

U BiH se međusobno optužuju vlasti i oporba. Dodikovi i Čovićevi (Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH) koalicijski partneri – Trojka (Naša stranka, Narod i Pravda i Socijaldemokratska partija BiH) – optužuju vlasti SDA u četiri kantona u Federaciji BiH da su odbacujući principe Reformske agende odgovorni što je BiH ostala bez tranše od 70 milijuna eura.

Teške međusobne optužbe

Ministar komunikacije i prometa BiH Edin Forto kaže da je ovo bio samo nacrt koji bi se, nakon što ga Europska komisija odobri, usvojio u Vijeću ministara BiH, a potom i u Parlamentu BiH gdje bi mogao biti dopunjen. „Neki su odlučili da ovaj važan dokument nije dovoljno dobar samo zato što ne sjede u Vijeću ministara gdje su navikli sjediti dugi niz godina. Sad neka premijeri iz kantona koji su bili protiv ovoga objasne građanima zašto projekti planirani u okviru Reformske agende neće biti realizirani, zašto se neće graditi željezničke pruge u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu i zašto će i dalje biti gužve na graničnim prijelazima u Unsko-sanskom kantonu", kaže Forto.

Iz kantona u kojima vlada SDA stigao je odgovor u kojem kao razloge za prigovor na predloženu Reformsku agendu navode upravo one koje apostrofira i američko veleposlanstvo. Članovi Radne grupe, kantonalni premijeri iz SDA, tvrde da nisu mogli prihvatiti Reformsku agendu koja ne sadrži „ključne“ odredbe – da se odluke Ustavnog suda BiH provode na teritoriju cijele države i da se u Ustavni sud BiH imenuju i suci iz RS-a. „Osim toga, većina planiranih financija otišla bi u RS i kantone s hrvatskom većinom“, kaže SDA-ov premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.

Zloupotreba Mehanizma koordinacije?

Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog i Srednjo-bosanskog) da daju uvjetnu suglasnost na tekst Nacrta Reformske agende. „Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije suglasiti i uputiti Europskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH", navodi SDA.

Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković smatra da je SDA svojim potezom samo ojačala poziciju Milorada Dodika. „Ovo što je uradila SDA skinuvši time odgovornost sa SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Dodika za završno rušenje Plana reformi je šokantno i pokazuje da oni zaista ne znaju što rade“, kaže Konaković. I Socijaldemokratska partija (SDP) BiH optužuje SDA za neusvajanje Reformske agende. „Istinski je zločin protiv države i naroda što sada SDA zloupotrebljava Mehanizam (koordinacije) za blokadu pristupa prijeko potrebnim sredstvima za razvoj države i bolji životni standard građana“, naglašavaju iz SDP-a.

Problem složena ustavna struktura

Kantonalni premijeri iz SDA, međutim, tvrde da nisu odbili Reformsku agendu, nego su samo iznijeli svoje primjedbe. Zamjeraju predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto (HDZ BiH) što je to protumačila kao „odbijanje“. Ako imaju problem s našim stavom, neka onda isključe kantone iz radne grupe, odnosno sistema odlučivanja – poručuju iz SDA. No, to bi otvorilo jedan drugi proces – raspravu o Mehanizmu koordinacije koji je u BiH uspostavljen uz podršku EU-a. Taj Mehanizam omogućava svim razinama vlasti da sudjeluju u donošenju odluka.

Radi se o visokom stupnju decentralizacije i, prema političkom analitičaru Ibrahimu Prohiću, upravo je to problem u funkcioniranju BiH. „Temeljni problem bh. krize je karakter etabliranih stranaka, a paralelno s tim i ustavna konstitucija koju zloupotrebljavaju svi. I oni koji bi htjeli destrukciju države BiH, a i oni koji je tobože brane. Nit je jednima do naroda, niti drugima do iskrenog patriotizma. Ovakav stupanj decentralizacije jednostavno ne omogućava funkcionalnost“, kaže Prohić za DW.

Predizborne političke igre

Neki politički analitičari tvrde da propast Reformske agende treba promatrati u kontekstu dolazećih lokalnih izbora. BH radio 1 (Javni RTV servis BiH) u svojoj analizi nagovještava da bi SDA i „njezini sateliti“ i na ovaj način mogli pokušati prikupiti političke poene i u listopadu na lokalne izbore ići na „obaranje vlasti Trojke“. U političkom prostoru BiH to je posve legalno i ne predstavlja nikakvu novost, kaže za BH radio 1 novinar Hine Ranko Mavrak. „I u cijeloj toj priči žrtve su, naravno, građani BiH i njezin europski put koji je u ovome trenutku zakočen. On će vjerojatno biti odblokiran, ali će posljedice ostati trajne. Nažalost, političari zloupotrebljavaju i europski put BiH za ostvarenje svojih kratkoročnih ciljeva i nije im stalo do države“, kaže Mavrak.

Reformska agenda je lista društveno-ekonomskih reformi, koje bi trebale biti provedene u iduće tri godine. Radi se o projektima koje država namjerava sufinancirati europskim novcem. Od 113 točaka agende suglašeno je 110. Sporne točke odnose se na imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH i provođenje odluka ovog suda na cijelom teritoriju BiH, kao i mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto na odluke Konkurencijskog vijeća BiH i Vijeća za državnu pomoć BiH. Za usvajanje Reformske agende nužna je suglasnost federalnih kantona, entiteta Federacije BiH i RS-a, Distrikta Brčko i državne agencije za planiranje i EU-integracije.