6. listopada 2024. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) će biti održani 8. lokalni izbori od proglašenja neovisnosti BiH 1992. godine. Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES – International Institute for Middle-East and Balkan studies) sa sjedištem u Ljubljani analizirao je predizbornu kampanju i političku situaciju u BiH uoči ovih izbora. Utvrđeno je da, za razliku od ranijih izbornih ciklusa, ovaj ipak donosi određene promjene. Neki od zaključaka analize su da politički lideri u BiH „žive u paralelnoj stvarnosti“, jer mnogi ne razumiju probleme građana – birača, da je postotak žena kandidata, odnosno kandidatkinja „vrlo mali" i iznosi oko sedam posto, da su lokalni izbori istovremeno test za koaliciju na državnoj razini te da su izborne kampanje bile fokusirane na veće gradske centre, dok su lokalne teme i ruralne sredine umnogome zanemarene.

Ipak, ima i pozitivnih promjena, ali one su nastupile tek nakon intervencije visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta. Njegovom odlukom zabranjena je kandidatura na lokalnim izborima osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine. BiH se u prošlosti suočavala s ovim problemom, a jedan od najizrazitijih primjera je slučaj ratnog zločinca Fikreta Abdića koji je, iako pravomoćno osuđen za ratne zločine počinjene tijekom rata 90-ih godina, u prethodnom izbornom ciklusu odnio pobjedu u gradiću na sjeverozapadu Bosne, Velikoj Kladuši.

Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Brčko u fokusu

Na Schmidtovu odluku utjecalo je i Udruženje žrtava i svjedoka genocida. Predsjednik Udruženja Murat Tahirović kaže da su provokacije političkih stranaka kandidiranjem osuđenih ratnih zločinaca bile uporne. „Ovom odlukom visokog predstavnika spriječili smo njihov bezobrazluk i dali šansu demokratski orijentiranim strankama, ali i mladima da pokrenu nove procese“, kaže Tahirović za DW. On napominje da osuđene ratne zločince, osim s kandidatskih listi, treba „eliminirati“ i iz stranačkih izbornih stožera.

IFIMES u analizi podsjeća da su političke stranke vodile „preuranjenu kampanju“ za što je Središnje izborno povjerenstvo BiH izreklo tek „blage kazne“. Kampanja je, kako se ocjenjuje, bila fokusirana na veće gradske centre – Sarajevo, Banjaluku, Mostar i Distrikt Brčko – dok su ostala područja uglavnom „zanemarena“. Posebno je zanimljiva borba za glasove birača u Sarajevu, gdje se testira koalicija Trojka (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija BiH i Naša stranka) čiji će se kandidati suočiti sa izabranicima Stranke demokratske akcije (SDA), Stranke za BiH i Demokratske fronte. Rezultati lokalnih izbora u sarajevskim općinama bi, kako tvrde analitičari, u perspektivi mogli odrediti i odnos političkih snaga na razini entiteta, pa i države. Napeto je i u Banjaluci, gdje se aktualnom gradonačelniku iz Partije demokratskog procesa, Drašku Stanivukoviću, suprotstavljaju donedavna stranačka kolegica Jelena Trivić (Narodni front) i kandidat Dodikovog (Milorad) Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Šobot.

Ruralne sredine „prepuštene same sebi"

Sociolog Ivan Šijaković napominje da je pozornost predizborne kampanje usmjerena na velike gradove zato što tamo živi većina stanovništva BiH, ali i zato što su u velikim centrima i glavni financijski izvori. Predsjednik SDA-a Bakir Izetbegović ranije je izjavio da je sarajevska Općina Centar „važnija od desetak drugih općina“. „Može se konstatirati da se male lokalne i ruralne sredine sve više zapostavljaju u ovim predizbornim kampanjama, jer se njihove teme ne mogu dobro da 'prodati' širem krugu glasača. Došlo je do specifične političke centralizacije, tako da sve ovisi o Banjaluci u Republici Srpskoj (RS) ili o Sarajevu i Mostaru u Federaciji BiH“, kaže Šijaković za DW.

U velikim gradovima, napominje sugovornik DW-a, prevladava međusobni obračun političkih stranaka umjesto konkretnih lokalnih programa i planova, pa su lokalne i ruralne sredine „prepuštene same sebi“. „Primijetio sam da u RS-u dominiraju slogani općeg karaktera tako da potiskuju značaj lokalnih tema. Recimo, svaki bilbord SNSD-a naglašava prvo RS pa tek onda lokalnu sredinu. Evo nekih primjera: 'Pobijedit će Srpska – pobijedit će Teslić, Čajniče, Foča'. Ima i općih poruka, i to ne samo u RS-u. 'Narod u srcu, budućnost u rukama – Muamer Žunić', predizborna je poruka kandidata za Gradsko vijeće Zenice“, kaže Šijaković.

Bespoštedna politička borba

Međusobni obračuni političkih stranaka, posebice u vrijeme izbora, uobičajeni su u svim dijelovima BiH i među svim „konstitutivnim“ narodima, ali su posebno izraženi unutar fragmentiranog bošnjačkog političkog korpusa gdje u mnogim slučajevima lokalne teme prelaze u drugi plan, a u fokusu je „opstanak države“. Borbu za vlast na bošnjačkoj političkoj sceni možda je ponajbolje još 2012. godine opisao bh. književnik Ivan Lovrenović u svom tekstu „Šest fatalnih godina (2006 - 2012)":

„Na bošnjačkoj političkoj sceni, na kojoj bi, kako se uobičajeno (premda ne uvijek opravdano) misli, trebalo biti najviše zainteresiranosti za politički oporavak i opstanak BiH, nema osmišljenoga i dugoročnoga odgovora na tendencije koje taj oporavak sprječavaju. Ta scena je razdrobljena, ali ne na način zdravoga političkog pluralizma, nego u znaku partijsko-personalnih nepodnošljivosti i rivalstava koja katkad prelaze u prava neprijateljstva, uz spremnost na radikalnu uzajamnu demonizaciju i kompromitaciju“, piše Lovrenović, što umnogome potvrđuje i kampanja uoči lokalnih izbora 2024. godine.