Prema utvrđenim rezultatima općih izbora, Dragan Čović, Mladen Ivanić, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik bit će političari koji će u idućem mandatu imati najodgovornije funkcije u sustavu vlasti u Bosni i Hercegovini. Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić tvrdi da su članovi Predsjedništva iskusni političari koji se dobro poznaju i da u njihovoj međusobnoj suradnji ne bi trebalo biti većih problema. „Problemi su mogući ukoliko BiH bude direktno uvučena u sukob Europska unija - Ruska Federacija, zbog kojeg bi moglo doći do razilaženja u mišljenjima članova Predsjedništva. Neriješeno je i pitanje nastavka razgovora oko približavanja NATO-u“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Huskić smatra da je za efikasno vođenje vanjske politike, za što je mjerodavno Predsjedništvo, nužno uspostaviti snažniji mehanizam institucionalne suradnje na relaciji Vijeće ministara - Parlament BiH - Predsjedništvo BiH. „Naravno, to podrazumijeva postojanje dogovora oko toga što su interesi države, što je tema oko koje je rijetko kada bilo konsenzusa. Kako će se u Predsjedništvu BiH ponašati Mladen Ivanić zavisi od konfiguracije vlasti na razini Republike Srpske (RS) i državnoj razini. U procjenu njegovog mogućeg smjera djelovanja treba uključiti i osobne i profesionalne ambicije“, kaže Huskić.

U Predsjedništvu je i protekle četiri godine bilo nadglasavanja, a vanjska politika je, prema ocjeni analitičara, povremeno bila konfuzna i nedorečena. Najavljuje li izbor Ivanića promjene koje bi mogle utjecati na društveno-političke prilike u ovoj zemlji? Banjalučki profesor Đorđe Vuković nije pristaša stajališta prema kojima personalna rješenja podrazumijevaju radikalne promjene političkih koncepata, pogotovo ne u nacionalno opterećenim društvima. On, međutim, ostavlja mogućnost da osobna obilježja, iskustva i temperamenti mogu imati određenu ulogu, barem na simboličnoj razini.

Članovima Predsjedništva BiH trebat će „šira podrška“

„U tom slučaju sva trojica novoizabranih članova Predsjedništva osobe su koje mogu izabrati novi, drugačiji diskurs i poslužiti kao pozitivan primjer svim subjektima političkog života u BiH. Izetbegović je u prethodnom mandatu djelovao i kao zatočenik starog, etno-nacionalističkog, konfliktnog okrilja koje opterećuje ovu državu, ali je u određenim slučajevima pokazivao i iskrenu opredijeljenost ka stvaranju zdravije društvene klime, davanju šanse politici sporazumijevanja i kulturi dijaloga. Čović kao mudar političar i toliko priželjkivan legitiman predstavnik hrvatskog naroda svakako može unijeti novi duh u Predsjedništvo, dok Ivanić također pripada u red odmjerenih i iskusnih političara koji, ako bude postojala zajednička volja, neće propustiti šansu da aktivno sudjeluje u oblikovanju vedrije i odgovornije politike na državnoj razini“, kaže Vuković za Deutsche Welle.

Vuković tvrdi da će članovima Predsjedništva biti potreba šira podrška, kako ona koja dolazi iz koalicijskog potencijala, tako i od strane međunarodnih dužnosnika, intelektualnih elita i medija. „Problem će biti ako se pred njih naglo postave teški i izazovni zadaci, ako se formiraju nestabilne koalicije, ako izostane podrška Bruxellesa, ako zahtjevi za promjenama budu kontroverzni i neprincipijelni ili ako neka od nacionalnih zajednica osjeti da politički procesi ne donose podjednaku šansu svima. Mnogo je faktora od kojih zavisi u kojem će se smjeru kretati BiH, tako da jasna vanjska politika treba doći kao posljedica dobrovoljnog izbora“, kaže Vuković.

Prema utvrđenim izbornim rezultatima, Milorad Dodik će i iduće četiri godine biti predsjednik RS-a. Adnan Huskić tvrdi da je izmijenjeno okruženje unutar kojeg će Dodik djelovati u idućem mandatnom razdoblju. „Ukoliko mu pođe za rukom formirati vlast, Dodik ovaj put mora računati, ne samo s uvećanim apetitima bivših koalicijskih partnera, već i s mogućim uključenjem koalicije Domovina u vladajuću većinu. Stoga je njegov manevarski prostor za djelovanje značajno sužen. Ukoliko opozicija formira vlast u RS-u, moguće je otvaranje pitanja ustavnih ovlasti entitetskog predsjednika, a u RS-u bi moglo doći i do krize vlasti“, kaže Huskić.

Dodik spreman za pozitivne promjene u BiH?

Đorđe Vuković smatra da bi Dodik mogao biti spreman za aktivno sudjelovanje u okretanju nove stranice političke sudbine BiH, odnosno da bi, bez obzira na prepoznatljivu retoriku i ideološke orijentacije koje je promovirao proteklih godina, mogao pristati da znatno doprinese popravljanju situacije u BiH. „Međutim, za to su potrebna dva uvjeta. Prvi je da osjeti da je bitan, uključen, dakle da ne bude ponižen njegov osobni ego, a drugi je da jačanje BiH ne znači istovremeno slabljenje entiteta. Uvjeren sam da isti uvjeti važe i za Ivanića, odnosno da ni on neće pristati na razvlašćivanje RS-a i političko samoubojstvo. Zato je važno da nova politika u BiH ne bude bazirana na osporavanju, negaciji, dekonstrukciji, već većem povezivanju i afirmaciji povjerenja“, ističe Vuković.

I Adnan Huskić smatra da je za stabilnu vlast u BiH nužno spriječiti politički antagonizam između države i entiteta, te ponavljanje scenarija nestabilnih koalicija iz prošlog mandata. Vuković, međutim, vjeruje da je pred BiH „teško vrijeme“ jer su građani ove zemlje „socijalno iscrpljeni, politički zasićeni i kulturno dezorijentirani“. „Čekaju nas bolna suočavanja sa cehom propuštenih godina. Nastavi li se politika konflikata, međusobnog poricanja i javašluka, ova zemlja će postati neizlječivi bolesnik, rezervoar depresije, stratište nade. Društvo će nepovratno utonuti u socijalnu razvalinu, a politika će izgubiti svaki smisao i utemeljenje. Tko se opredijeli za nastavak političkih i etničkih konflikata dokazat će da mu nije stalo ni do države ni do entiteta ni do naroda. Za rušilaštvo i mržnju palo je previše žrtava, izgubljeno previše vremena. Ako sada ne krenemo s promjenama, više nikada nećemo“, kaže Vuković.