Uništavanje nije bilo samo šokantno već i sustavno. Na poznatom partizanskom groblju u Mostaru u Bosni i Hercegovini sredinom lipnja 2022. uništeno je oko 700 spomen-ploča. Dva i pol mjeseca kasnije, mjesto i dalje liči na ratište. Na sve strane leže ostaci kamena, ornamenti na zidovima su oštećeni, sumorna slika.

Tu, na Bijelom brijegu, doslovce je smlavljena počast onima koji su u prošlosti izvojevali pobjedu nad nacističkom Njemačkom i njenim saveznicima, talijanskim fašistima i ustaškim jedinicama Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.).

Tipičan slučaj

Doduše, nagađa se tko su počinitelji, ali to nije do kraja razjašnjeno. Naime, policijska istraga je izuzetno spora. I mada su poslije uništavanja antifašistički aktivisti, povjesničari, čak i UNESCO, tražili obnavljanje spomenika i njegovu bolju zaštitu, od tada se ništa nije dogodilo. Lokalna inicijativa za budući stalni nadzor spomenika nije bila uspješna. Nejasno je tko će izdvojiti novac za obnovu i koliko će ona koštati.

Partizansko groblje je već 30 godina izloženo nasilništvu. Razbijaju spomen-ploče, na zidovima crtaju ustaške simbole i kukaste križeve. Ovaj slučaj na tipičan način pokazuje kako nacionalističke snage u cijeloj zapadno-balkanskoj regiji prekrajaju i brišu povijest kako bi vlastite ekskluzivističke etnocentrične narative pretvorili u obveznu ideologiju.

Napadi bez sankcija

Predsjednik mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a (SABNOR) Sead Đulić smatra da se iza napada krije organizirana neofašistička grupa, koja se predstavlja kao grupa nogometnih navijača. Partizansko groblje je redovito njihova meta.

On dodaje da mnogi u Mostaru misle da ti ljudi rade po nalogu odozgo i da ih politika podržava, naročito krajnje nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), najsnažnija stranka hrvatske etničke skupine u zemlji. Đulić kaže da se drukčije ne može objasniti da razaranje koje je trajalo satima nije primijetila čak ni policija. On dodaje da nikad nitko nije uhićen ili na bilo koji način kažnjen. Prema njemu, time državne institucije snose dio krivice za nasilne ekscese.

U kliještima segregacije

Politička klima u Mostaru pogoduje takvim djelima. Grad na Neretvi je od Bosanskog rata jedan od etnički najpodjeljenijih u Europi. Njime vladaju nacionalističke stranke Hrvata i Bošnjaka. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) ukliještili su grad između sebe provodeći segregaciju, prije svega u školama. Političke elite ne žele da mlađe hrvatske i bošnjačke generacije uspostave kontakt, tako se odgajaju novi mali nacionalisti.

I više od toga: skoro dvanaest godina te stranke su sustavno sprečavale izbore na lokalnoj razini. Gradski proračun se dijelio bez demokratski legitimirane kontrole. Nominalno SDA na državnoj razini kritizira nacionalističke narative HDZ-a. Ali u zajedničkoj politici eksploatacije javnih resursa u Mostaru HDZ i SDA igraju zajedničku igru – kao i u mnogim drugim gradovima zemlje.

Kriminalna energija

Bez sumnje, mostarsko Partizansko groblje spada u najimpresivnija spomen-obilježja za žrtve fašizma u bivšoj Jugoslaviji. Poslije višegodišnje gradnje otvoreno je 1965. i po volji udruženja boraca trebalo je isijavati vedrinu, kako bi se izdvojilo od sumornih poslijeratnih spomenika. Prema tom nalogu je vizionarski arhitekt Bogdan Bogdanović, koji je rođen u Beogradu prije 100 godina, stvorio višestupanjski spomen-park dajući na volju snazi svog izraza.

Zato je napad na ovo mjesto sjećanja dodatno težak, pa su i međunarodni stručnjaci za Bosnu zgranuti: „Nedavna razaranja dokazuju da su tu divljale snage s kriminalnom energijom, nacionalizmom i mržnjom", konstatira bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schwarz-Schilling. On kvalificira ovaj vandalizam i kao pokušaj da se „uništi dio povijesti bivše Jugoslavije, borba protiv fašizma za bratstvo i jedinstvo, u kojoj su mnogi ljudi izgubili život". On smatra da je suočavanje s prošlošću „od fundamentalnog značaja“, ali da Mostar na žalost pokazuje upravo suprotnost.

Groblje za ustaške vojnike

Vodeći političari hrvatske stranke HDZ BiH jasno stavljaju do znanja da antifašistička sjećanja za njih jedva da su važna. Za obnovu Partizanskog groblja trebalo bi izdvojiti 100.000 eura iz proračuna hrvatsko-bošnjačke Federacije. Promatrači smatraju da taj iznos ni izdaleka nije dovoljan za obnovu Partizanskog groblja koje ima status nacionalnog spomenika.

Istovremeno je objavljeno da će za „Groblje mira“, koje se nalazi u blizini Mostara, biti izdvojeno oko 150.000 eura. Posebno kontroverzno je to što su, prema podacima mostarskih antifašista, na tom groblju sahranjeni i brojni ustaški vojnici, a time i podržavatelji nacističke Njemačke. Uvjereni antifašist Đulić kaže da je ovo groblje, za razliku od srušenog Partizanskog groblja – posvećeno fašistima. Time je prema njemu to groblje sve drugo samo „ne i mjesto mira".

Tekstovi vanjskih autora i komentatora odražavaju isključivo mišljenje autora (napomena uredništva)

Marion Kraske je stručnjakinja za Balkan, koja je 20 godina radila kao novinarka, između ostalog za njemačku novinsku agenciju dpa, Tagesschau ARD-a i magazin Spiegel. Od 2015. do kolovoza 2021. bila je na čelu ureda zaklade Heinrich Böll za Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju.