1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bila je to 2010: Kišobran za euro

2. siječnja 2011

EU je do sad neviđenim akcijama tijekom cijele godine na razne načine osiguravala preživljavanje monetarne unije. Još uvijek je upitno hoće li ove mjere imati učinka.

Foto: DW

U siječnju 2010. malo tko je razumio ozbiljnost situacije. Kad se početkom godine slutilo da bi Grčka mogla postati nelikvidna i da neće biti u stanju otplaćivati svoje dugove, povjerenik EU-a za zajedničku valutu Olli Rehn je smirivao duhove: "Ako do toga i dođe, pronaći ćemo način da osiguramo stabilnost eurozone." Time je razotkriven i temeljni problem - ukoliko probleme ima samo jedna zemlja, to utječe i na sve ostale.

Olli Rehn pokušao je smiriti uzrujaneFoto: picture-alliance/dpa

Podijeljena mišljenja u Vladi u Berlinu

Rehnovo obećanje ipak nije prihvaćeno svuda sa oduševljenjem. Njemački šef diplomacije Guido Westerwelle krajem travnja je još uvijek odbacivao mogućnost financijske pomoći Grčkoj. "Onaj tko prerano iznese novac u izlog, taj će uvidjeti da Grčka neće dovesti u red svoje financije uz disciplinu koja je sada nužna." Nekoliko dana kasnije, početkom svibnja, ipak je usvojen paket pomoći za Grčku. Vlada se u Ateni zauzvrat morala obavezati na stroge mjere štednje. O oprečnim mišljenima unutar Njemačke vlade govori i izjava ministra financija Wolfganga Schäublea: "Svi Europljani moraju braniti stabilnost cijele eurozone. To je naš zadatak. Što ga bolje odradimo, to bolje za Europu i za Nijemce."

Grčka mora štedjeti, odlučeno jeFoto: bilderbox/DW

Što spada pod "kišobran za stabilnost eura"

Mnogi su upozoravali kako se kriza neće zaustaviti samo na Grčkoj. Jedan od njih je bio i Frank Engel iz Narodne partije Luksemburga, inače član Europskog parlamenta: "Ono što se danas događa u Grčkoj, sutra bi moglo pogoditi Portugal, a preksutra Španjolsku. A ako to zahvati Španjolsku, onda će se u krizi naći cijela Europa, jer ona nema sredstva kojima bi spasila Španjolsku." U Bruxellesu je izbila neka vrsta panike. Samo tjedan dana nakon paketa pomoći za Grčku, usvojen je "kišobran za stabilnost eura". Zajedno s MMF-om, zemlje EU-a su ustanovile fond od 750 milijardi eura. Istovremeno su se sve vlade obvezale na mjere štednje i na veću disciplinu u trošenju proračunskih sredstava. Pier Carlo Padoan, jedan od financijskih stručnjaka organizacije OECD, bio je zadovoljan što je korištenje sredstava iz spomenutog fonda bilo povezano sa strogim uvijetima: "Disciplina u trošenju proračunskih sredstava, dovest će i do smanjenja špekulacija na burzama", smatra on.

Zajedničkim snagama u borbi za euroFoto: picture alliance/dpa

Razvodnjavanje sankcija

Ipak, uvijeti su jedno, a sankcije drugo. Njemačka kancelarka Angela Merkel je na susretu s Nicolasom Sarkozyjem u Deauvilleu izašla u susret francuskom predsjedniku i odustala od automatskog uvođenja sankcija državama koje prekrše sporazume o proračunskoj disciplini. Sankcije za takve države su inače bile jedan od glavnih prijedloga Europske komisije. Guy Verhosstadt, predsjednik kluba liberala u Europskom parlamentu je bio razočaran: "Nijemci su deset mjeseci tražili oštre sankcije protiv onih koji se ogriješe o sporazume, a sad su učinili potpuno suprotnu stvar."

Saveznici u nuždi - Nicolas Sarkozy i Angela MerkelFoto: AP

Na sljedećoj stranici: Panika u Bruxellesu



Panika u Bruxellesu

Situacija se malo smirila. Klaus Regling, šef takozvanog "kriznog fonda za euro" u listopadu je imao izjavu koju bi sigurno najradije zaboravio: "Mislim da neće biti potrebe da se koriste sredstva iz ovog fonda, te da više ni jedna članica EU-a neće biti u prilici zatražiti finansijsku pomoć." U studenom je ova izjava opovrgnuta. Irska je potražila utočište ispod "kišobrana za euro". Već sad se širi strah zbog mogućnosti da isto učini i Portugal, a potom i Španjolska.

Stabilnost eura je u pitanjuFoto: picture alliance/dpa

Zadnje sredstvo

Šefovi vlada i država su na susretu na vrhu u prosincu ipak odbacili prijedloge o povećanju sredstava u kriznom fondu. Oni su samo izrazili uvjerenje da će sadašnji fond biti dovoljan. Kancelarka Merkel se pobrinula za to da se za sad odbaci i ideja o zajedničkim europskim obveznicama. Trajni mehanizam za djelovanje u ovakvim krizama, koji će biti uveden 2013., na prijedlog Njemačke će biti uistinu zadnje sredstvo koje bi trebalo koristiti. Umjesto toga, države euro-zone planiraju uskladiti svoje gospodarske politike. To je dugoročni projekt s neizvjesnim rezultatom.

Kancelarka Angela Merkel nije željela zajedničke obvezniceFoto: ap

Nada umire posljednja

Na kraju godine tako ostaje nada da će tržišta vrijednosnim papirima biti umirena nakon ovakvih mjera i zaključaka. U takvom raspoloženju su barem kancelarka Merkel i glasnogovornik Vlade u Berlinu Stefan Seibert okončali susret na vrhu u Bruxellesu. "Sretan Božić", kancelarke Merkel, Seibert je dopunio rečenicom: "I malo mira u Europi." Kriza zajedničke valute zatekla je EU početkom ove godine prilično nespremnu. U usporedbi s tadaünjim stanjem, stvari danas stoje puno bolje. Ali još uvijek u zraku visi pitanje hoće li poduzete mjere biti dovoljno dobre i hoće li dovoljno brzo biti provedene.

Autori: Christoph Hasselbach/ Azer Slanjankić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka