Priča o nastanku Microsofta i njegovog osnivača Billa Gatesa ispričana je nebrojeno puta u medijima otkako se ovaj tehnološki mogul iz SAD-a prvi put pojavio u javnosti 1980-ih godina.

Rođen 1955. godine u bogatoj porodici – njegov otac bio je korporativni advokat i veteran Drugog svjetskog rata, dok je majka bila uspješna aktivistkinja i članica upravnih odbora banaka i velikih korporacija. Bill Gates je svoju prvu video igru programirao s 13 godina. Poslan u ekskluzivnu privatnu školu u Seattleu, on se sprijateljio s budućim suosnivačem Microsofta, Paulom Allenom. Kasnije se upisao na Harvard, ali je odustao od studija kako bi 1975. godine s Allenom pokrenuo kompaniju "Micro-Soft".

Bill Gates sada ponovo prepričava priču o svojim počecima u memoarima pod nazivom "Source Code: My Beginnings", koji su upravo objavljeni u SAD-u. Gates u knjizi, između ostalog, govori o tome kako se osjećao kao autsajder dok je bio dijete, kako se sukobljavao s roditeljima kao buntovni tinejdžer, kao i o izazovima napuštanja škole, kako bi se kladio na industriju, koja tada još nije ni postojala.

Planirane su još dvije knjige koje će se baviti njegovim godinama na čelu Microsofta i kasnijim radom u humanitarnom sektoru kao predsjednik Fondacije Gates.

Još jedan marketinški trik?

Izdavač memoara opisuje knjigu kao "toplu i inspirativnu", ali američki istraživački novinar Tim Schwab odbacuje je kao još jednu "marketinšku i brendiranu kampanju" bogatih i moćnih.

Schwab je autor kritičke knjige o osnivaču Microsofta pod nazivom "The Bill Gates Problem: Reckoning with the Myth of the Good Billionaire" (2023). "Dok su drugi milijarderi otvoreno sebični, Bill Gates je uvijek pokušavao predstaviti sebe kao nesebičnog humanitarca i takozvanog 'dobrog milijardera'", rekao je Schwab za DW. "Postoji vrlo malo toga što već ne znamo o Billu Gatesu i gotovo ništa u knjizi nije novo ili revolucionarno", tvrdi Schwab.

Jedan detalj je, međutim, privukao pažnju medija. Gates u svojim memoarima navodi da bi mu, da je odrastao u današnje vrijeme, vjerovatno dijagnosticali autizam odnosno poremećaj iz autističkog spektra.

"Često razgovaram sa svjetskim liderima"

Zahvaljujući Microsoftu, Gates je 1995. postao najbogatiji čovjek na svijetu i ostao na vrhu liste Forbes magazina do 2008. godine, kada se povukao iz kompanije kako bi se posvetio humanitarnom radu.

Od tada su ga na Forbesovoj listi prestigli drugi tehnološki milijarderi poput Elona Muska i Marka Zuckerberga. Međutim, Gatesovo bogatstvo je nastavilo rasti i od 2008. godine njegova neto vrijednost je narasla na oko 107 milijardi dolara (102,5 milijardi eura), što ga trenutno čini 13-om najbogatijom osobom na svijetu.

Istovremeno, Gates uživa daleko bolji imidž u javnosti od svojih kolega - tehnoloških tajkuna. Ova kombinacija bogatstva, veza i pozitivnog ugleda omogućila mu je neviđen pristup donosiocima odluka širom svijeta. Prošle godine sastao se s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, a nedavno je imao i trosatnu večeru s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema vlastitim riječima, s Trumpom je razgovarao o mogućim lijekovima za HIV i dječiju paralizu. "Mislim da smo obojica bili prilično uzbuđeni zbog toga", rekao je Gates za Wall Street Journal.

"Budući da se naša fondacija intenzivno bavi globalnim zdravstvenim pitanjima, često razgovaram sa svjetskim liderima. Posljednjih mjeseci razgovarao sam i s [francuskim predsjednikom] Macronom i [predsjednicom Evropske komisije] Ursulom von der Leyen", dodao je.

Revolucija u poljoprivredi na afričkom kontinentu?

Zaklada Gates koristi ove kontakte kako bi usmjerila ogromna sredstva u borbu protiv bolesti i gladi u različitim dijelovima svijeta. Međutim, Schwab u svojoj knjizi tvrdi da su rezultati često daleko ispod obećanih ciljeva.

Jedan posebno kontroverzan primjer je rad Zaklade u Africi, gdje je organizacija navodno uložila gotovo milijardu dolara u program AGRA (Alliance for a Green Revolution in Africa), koji je pokrenut 2006. godine s ciljem da do 2020. godine udvostruči poljoprivredne prinose i prepolovi glad i siromaštvo u 13 afričkih zemalja.

Ovaj cilj nije postignut. Prema istraživanju objavljenom u junu 2020. godine, broj gladnih ljudi u tim državama zapravo se povećao za 30%.

U kolovozu 2024. godine, više afričkih vjerskih, poljoprivrednih i ekoloških organizacija javno je zatražilo reparacije od Fondacije Gates. U otvorenom pismu pozvali su Fondaciju i njene saveznike da priznaju da su njihovi napori "doživjeli neuspjeh".

"Njihova intervencija dodatno gura afrički prehrambeni sustav u pravcu korporativnog modela industrijske poljoprivrede, ugrožavajući pravo našeg naroda na prehrambeni suverenitet i prijeteći ekologiji i ljudskom zdravlju", naveli su potpisnici pisma.

Afrički lideri optužuju organizatore AGRA-e da promoviraju "skupe sintetičke inpute (gnojivo i sjeme)" koji zagađuju i isušuju tlo, destabilizuju lokalne ekosisteme i stavljaju "male poljoprivrednike, kako bi održali svoje prinose, u zavisnost od nestabilnih globalnih cijena ".

Međutim, s obzirom na to da Zaklada Gates financira istraživačke institute, lobističke grupe i blisko surađuje s političarima u Africi, kritičari se suočavaju s ogromnim izazovima.

Otvaranje puta za Muska

Schwab upozorava da Gates ostaje "privatni investitor koji je duboko zainteresovan za povećanje svog bogatstva".

"Kada razgovara s nekim poput Donalda Trumpa ili bilo kojim drugim izabranim liderom, on sigurno razmišlja i o svom privatnom bogatstvu i interesima, ali i o interesima Fondacije Gates, koja je u velikoj mjeri subvencionirana novcem poreskih obveznika", dodaje autor. "Jedan od projekata na koje je Bill Gates najponosniji je mehanizam za nabavku cjepiva sa sjedištem u Švicarskoj – no, većina sredstava za taj projekat dolazi od poreskih obveznika."

Gates je takođe povezan s donosiocima odluka putem državnih ugovora za kompanije povezane s njegovim poslovnim carstvom ali i putem političkih donacija, poput 50 milijuna dolara, doniranih prije izbora u SAD Trumpovoj suparnici Kamali Harris.

"Godinama je Gates normalizirao i legitimirao ulogu ekstremnog bogatstva u demokraciji, posebno u američkoj politici. Elon Musk možda predstavlja novo poglavlje u tom oligarhijskom modelu, ali i jedan i drugi su dio iste priče", kaže Schwab i dodaje: "Mislim da ljudi poput Elona Muska danas profitiraju od Billa Gatesa."