Oko 6,5 milijuna građana Srbije u nedjelju izlazi na birališta kako bi izabralo novi parlament. Na prijevremenim izborima ne odlučuju samo o raspodjeli 250 zastupničkih mandata, nego i o smjeru kojim će zemlja krenuti: prema demokratskoj budućnosti s perspektivom članstva u Europskoj uniji (EU) ili prema autokraciji po ruskom uzoru, kojoj, čini se, teži Aleksandar Vučić, najmoćniji političar u zemlji.

Rani odaziv birača bio je ogroman, a dugi redovi pred biračkim mjestima stvarali su se još prije njihova otvaranja u 7 sati ujutro. Prema podacima organizacije CRTA do18 sati je izišlo gotovo 68 posto birača što je za oko 12 postotnih bodova više nego na posljednjim izborima 2023. Prve procjene izbornih rezultata očekuju se oko dva sata nakon zatvaranja biračkih mjesta u 20 sati. 

Izazivači iz samog središta društva

Kao nositelj liste vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), Vučić od 2012. godine, u različitim državnim funkcijama, određuje politički smjer zemlje. Kritičari mu zamjeraju korupciju, urušavanje demokratskih institucija i povezanost s organiziranim kriminalom. Krajem rujna podnio je ostavku na dužnost predsjednika države kako bi, u slučaju izborne pobjede svoje stranke, mogao preuzeti mjesto predsjednika vlade. Njegov glavni izazivač je lista novog studentskog pokreta. Prema nekim anketama, ona ima određene izglede za izbornu pobjedu.

Pokret je nastao nakon prosvjeda izazvanih urušavanjem nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba. Kritičari smatraju da su korupcija i nemar Vučićeve vlasti pridonijeli toj tragediji.

Osim zauzimanja sveučilišta i blokada prometnica, studenti su privukli pozornost organiziranim pješačenjima kroz cijelu zemlju. Tako su stigli i do najudaljenijih sela. Ondje su razgovarali s ljudima koji dotad nisu pokazivali zanimanje za politiku, bili su apatični ili su iz navike glasovali za vladajuću stranku te su mnoge od njih uvjerili da su promjene nužne.

„Obraćaju se građanima svih društvenih slojeva“, kaže Florian Bieber, voditelj Centra za jugoistočnu Europu na Sveučilištu u Grazu. To je, prema njegovim riječima, „jedinstveno“ za jedan oporbeni pokret u Srbiji.

Na studentskoj listi gotovo da i nema studenata. Sastavila ju je organizacija koja nema klasična vodeća tijela, a odluke donosi na skupštinama prema načelima izravne demokracije. Na listi su uglavnom sveučilišni profesori, liječnici i umjetnici. Predvodi je ugledni kardiolog Ilija Srdanović iz Novog Sada. Sažeti program od jedanaest točaka nosi slogan „Srbija ili mafija“ i obećava obnovu vladavine prava i demokracije te borbu protiv korupcije i kriminala među sadašnjim nositeljima vlasti.

Interes Europe

Studentska lista međutim u svojem programu ne zauzima jasan stav o budućim odnosima Srbije i Europske unije. Tijekom studentskih prosvjeda europske zastave viđale su se tek rijetko. Dugogodišnja propaganda medija bliskih Vučiću, obilježena negativnim odnosom prema EU-u i veličanjem Rusije i Kine, dovela je do toga da danas većina građana Srbije ne podupire članstvo u Europskoj uniji.

Pristupni pregovori traju od 2014. godine, ali posljednjih godina gotovo da nisu napredovali. Jedan od razloga upravo je demokratsko nazadovanje zemlje. „Pobjeda studentske liste ipak bi stvorila preduvjete za ozbiljnu raspravu o Europskoj uniji u Srbiji“, smatra stručnjak za jugoistočnu Europu Florian Bieber.

Načelno gledano, Europska unija ima interes da se okonča korumpirana vladavina Aleksandra Vučića. Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina europska država koja nije prihvatila sankcije EU-a protiv Rusije. Ruski agenti i propagandisti u Srbiji se mogu kretati gotovo neometano, očito i na putu prema mogućim sabotažnim aktivnostima u državama članicama EU-a poput Njemačke.

Osim toga, Vučić podupire srpske nacionaliste u susjednoj, multietničkoj Bosni i Hercegovini. Njihov predvodnik Milorad Dodik, uz potporu Beograda i Moskve, nastoji postići izdvajanje srpskog entiteta iz Bosne i Hercegovine.

No Vučić istodobno zna kako zadovoljiti određene gospodarske interese zapadnih zemalja. Ulagače privlači izdašnim poticajima, uključujući i ograničavanje radničkih prava. Unatoč snažnom protivljenju dijela stanovništva, nastoji omogućiti eksploataciju litija u zaštićenoj dolini Jadra u zapadnoj Srbiji. Projekt bi provodio britansko-američki rudarski koncern, a litij je ključna sirovina za proizvodnju baterija za električne automobile.

Aduti državnog aparata

Unatoč svojevrsnoj „referendumskoj atmosferi“ u zemlji, pobjeda studentske liste nipošto nije sigurna. Izborni mehanizam Vučićeve SNS vrlo je moćan. Stručnjaci navode da među metodama manipulacije imaju zastrašivanje birača, uključujući i djelovanje skupina nasilnika bliskih stranci, kupovinu glasova te namjerno neažurirane biračke popise.

Kontrola nad medijima s velikim dosegom još je jedan važan adut u Vučićevim rukama. „Ova vlast može dobiti izbore“, kaže Vukosava Crnjanski iz organizacije za praćenje izbora CRTA. „Ali ne može ih dobiti na demokratski način“, dodaje ona.

nk(dpa, Reuters, AFP)