Jan Posavac je učenik drugog razreda Gimnazije Bjelovar. Svakog petka u 14 sati on se penje na drugi kat gimnazijske zgrade sagrađene 1901. godine u središtu grada. Na vratima učionice je, uz raspored korištenja, zalijepljen i plakat Deutsches Sprachdiplom (Njemačka jezična diploma) s informacijama na njemačkom jeziku o tome zašto je dobro usavršiti znanje tog jezika.  
Jan planira upisati ekonomski fakultet, želi postati marketing menadžer. „To je jedino što me zanima. Tata ima pilanu, zadržao bih se u obiteljskom biznisu, trudio da ga što više unaprijedim. Mislim se baviti trgovinom drvom na europskom tržištu, a tu mi je važan njemački. Imat ću prednost jer će partneri na njemačkom govornom području sigurno više cijeniti pregovarati na njemačkom u odnosu na engleskom“, posve ozbiljno razmišlja ovaj šesnaestogodišnji mladić. Ipak,  spreman je i na rezervnu varijantu svoje budućnosti: „Ako sve ode u krivom smjeru, onda ću jednog dana otići u Njemačku i potražiti neki posao“.

Ne košta ništa, a korist je golema

Njemački je počeo učiti u četvrtom razredu osnove škole. Bio je to njegov izbor, nitko ga nije tjerao. „U jednoj učionici bilo je više  razreda i kada sam od starijih čuo i vidio kako oni uče njemački bilo mi je zanimljivo pa sam upijao njemačke riječi. Na kraju sam više znao nego oni. Engleski je uobičajen i svi ga govore, ali njemački mi je nekako draži, više mi je sjeo“, prisjeća se početaka svladavanja prvih njemačkih riječi. Znanje mu već sada koristi: puno je germanizama u hrvatskom jeziku, dobro je znati iz kojeg izvora dolaze. Svake zime odlazi i na skijanje u Austriju, a dopisuje se i razgovara s prijateljem iz Njemačke.

Jan je jedan od tridesetoro učenika koji na fakultativnoj nastavi besplatno usavršava znanje njemačkog jezika po programu DSD (Deutsches Sprachdiplom) Konferencije ministara kulture Savezne Republike Njemačke za učenike u inozemstvu. Učenici koji uspješno polože završni ispit (DSD, druga razina, B2 C1) imaju dovoljno znanja za studij na nekom od njemačkih sveučilišta i ne moraju polagati ispit iz njemačkog koji je obavezan pri upisu na tamošnji studij. S tom diplomom pri upisu na studij njemačkog jezika na fakultetima u Hrvatskoj imaju bodovne prednosti.

„Trebat će mi, ali ne da budem učiteljica"

Iva Galić iz Garešnice ovdje živi u Učeničkom domu. Pohađa jezičnu gimnaziju, a za učenje njemačkog odlučila se jer u Njemačkoj ima rodbinu od koje neki ne znaju hrvatski.  „Mama tečno govori njemački i težila je da me nauči što više jezika. Osim njemačkog i engleskog razumijem malo češkog jer pjevam u Češkoj besedi. Znam pravila čitanje i pisanja, ali mi fali vokabular pa ga ne govorim aktivno. Ako bih možda išla raditi i živjeti u inozemstvo ne mogu se bazirati samo na engleskom jeziku", sažima Iva razloge zbog kojih uči višu razinu njemačkog.

Od kada je u gimnaziji i na dodatnoj fakultativnoj nastavi njeno znanje se znatno poboljšalo. Smatra da će joj napredni njemački pomoći pri studiranju jer se neki kolegiji nude na stranim jezicima. To osobito vrijedi za fakultete koje misli studirati, a to su novinarstvo, pravo ili arhitektura. „Nisam još odlučila jer tek sam drugi razred, ali znam sigurno da me ništa prirodoslovno ne zanima već nešto društveno gdje će mi trebati znanje jezika“, kaže.  

Pitamo je, zar ne bi željela biti učiteljica njemačkog jezika? Bez razmišljanja odgovara: „Ne u Hrvatskoj. Kad vidim kako učitelji i učiteljice štrajkaju, ne hvala".
Stečeno znanje trenutno koristi za slušanje njemačke glazbe, sada je svaku pjesmu lakše doživjeti jer razumije tekst.

Njen kolega Luka Gregorić sluša rep. Veli da Nijemci imaju dosta zanimljivu i osebujnu rep scenu koja mu, eto, pomaže i za usavršavanje jezika. Njemački uči od početka osnovne škole. „U prva četiri razreda imali smo malu školu njemačkog tako da mi sada nije težak, ali vidim da je pojedinim  kolegama teži od nekih drugih jezika. Smatram da će mi njemački u budućnosti trebati, koliko za posao toliko i za život", kaže Luka koji planira studirati pravo.

Bjelovar je ipak bliže moru od Njemačke

Ispit za Njemačku jezičnu diplomu trenutačno godišnje polaže više od 70 tisuća učenika u više od 70 zemalja svijeta. U Hrvatskoj se program provodi od 1998. godine, a trenutno je u njega uključena 41 škola s približno 1800 učenika. U Gimnaziji Bjelovar provodi se već 11 godina,  pokrenuo ga je Robert Poljan. „Napravio sam anketu unutar par razreda kojima sam tada predavao, interes je bio odličan pa sam se 2006. obratio gospodinu Ulrich Dronskeu, koordinatoru ovog programa za Hrvatsku. Prve ispite smo imali 2008. godine, učenici koju su tada uspješno položili danas već rade poslove na kojima im to znanje pomaže. Do sada je nižu razinu položilo oko 500, a višu oko 150 učenika. Iz svake grupe imamo nekoliko učenika koji kasnije upišu germanistiku u Zagrebu, Rijeci ili Zadru“, prisjeća se profesor Poljan.
Za njega to nije samo dodatni  posao nego profesionalni izazov kojeg se rado prihvaća. Osim toga DSD program i učiteljima omogućava stručno napredovanje pa je gospodin Poljan godinu dana bio u Bonnu na usavršavanju.
Za učenike se organiziraju i jezični kampovi izvan nastave, a imaju prilike razgovarati i s mladim Nijemcima koji u Hrvatskoj volontiraju preko njemačke organizacije Kulturweit. 

U bjelovarsku Gimnaziju je tako iz Schlüchterna kod Frankfurta u rujnu stigao devetnaestogodišnji Tin Fecht i tu će ostati to lipnja sljedeće godine. Završio je gimnaziju, planira studirati kemiju. Radi na prezentacijama i vježbama, priprema učenike za ispite, druži se s njima.  „Prekratko sam tu da bih mogao pričati o dojmovima, ali ono što u ovom trenutku mogu izdvojiti je relativnu blizinu mora. U Njemačkoj ne mogu za nekoliko sati doći na obalu“, kaže za DW Tin.

„I učitelji su ljudi"

U kabinetu koje je opremilo njemačko ministarstvo kulture naišli smo na opuštenu atmosferu na nastavi. Učenici sjede kružno i okrenuti su jedni drugima. Na prvom satu pripremaju prezentacije na zadane teme, a onda o tome razgovaraju. Današnja tema bila školski sustav u Hrvatskoj. Na drugom satu prolaze uobičajeno gradivo.
Zidovi su ukrašeni kartama i fotografijama njemačkih gradova i prirodnih ljepota te porukama na njemačkom jeziku koje su ispisali polaznici. Desno od bijele ploče je tradicionalno licitarsko srce s porukom Kleine Nervensäge (Mali davež), a lijevo Lehrer sind auch Menschen  (I učitelji su također ljudi).
Na kraju, profesor Poljan nam kaže da se njemački ne može uspoređivati s engleskim kako to mnogi čine.  Obično se, poput francuskog i španjolskog uči kao drugi jezik. Ali poruka na vratima kabineta je jasna: njemački nudi više šansi, valja znati jer je to jezik kulture, znanosti i ekonomije kojim govori svaki peti stanovnik europske unije.