U gradskoj četvrti Jabel Mukaber u istočnom Jeruzalemu, gdje uglavnom žive Palestinci, policija je još prošlog tjedna započela s blokadom pojedinih dijelova. Kako javljaju lokalni mediji, ulice koje vode ka Jabel Mukaberu blokirane su betonskim blokovima. Iz tog dijela grada su dva muškarca koja su prošlog utorka u jednom izraelskom autobusu ubili dvoje ljudi. Jerusalem Post navodi da bi uskoro mogla biti blokirana i druga palestinska naselja.

Mnogi bi u tom slučaju bili zarobljeni u svojim četvrtima, kaže Ingrid Ross, direktorica zaklade Friedrich Ebert u Jeruzalemu. Obično postoje samo jedan ili dva prilazna puta. Djeca, koja pohađaju školu u drugom dijelu grada, ne bi u tom slučaju mogli na nastavu. Odrasli ne bi mogli na posao. „Mislim da će to još više zaoštriti situaciju“, kaže Ross u razgovoru za DW. „Smatram i da će za zajednički život to biti veliko opterećenje.“ Nepovjerenje između Židova i Palestinaca tako će biti sve veće. Posebno će kod Palestinaca to pojačati osjećaj da su potpuno nepoželjni.

Zastrašivanje

Od početka mjeseca serija napada vatrenim oružjem i noževima potresa zemlju. Trideset Palestinaca i sedam Izraelaca je ubijeno do srijede, mnogo je povrijeđenih. To je najnovija serija obračuna u sredini u kojoj nikako da zavlada mir. Uvijek iznova premijera Benjamina Netanjahua kritiziraju iz njegovih redova i prebacuju mu da ništa ne poduzima. Izolacija istočnog Jeruzalema je samo jedna od kaznenih mjera i mjera zastrašivanja kojima se premijer nastoji suprotstaviti nasilju. Pritom se u vladinim krugovima radije govori o „blagom opkoljivanju“.

Istodobno, pojačana je i nazočnost vojske u velikim izraelskim gradovima. Dodatnih 300 pripadnika snaga sigurnosti trebalo jamčiti za sigurnost u vozilima gradskog prometa. Kuće napadača, nakon uništavanja od strane izraelske vojske, se ne smiju ponovo izgraditi. Također, Palestincima koji imaju dozvolu boravka u Jeruzalemu dozvola će se oduzimati ukoliko budu povezani s napadima.

Odlučnost ili očajnički pokušaji preuzimanja kontrole? Ingrid Ross u svemu tome vidi određenu razinu izgubljenosti Netanjahua. „On pokušava ugasiti vatru tamo gdje se pojavi“, kaže direktorica zaklade Friedrich Ebert. „Nije uočljiva dugoročna strategija.“ Bez sumnje, mnogi koji su početkom godine za njega glasali, više u njega nemaju povjerenja. U predizbornoj kampanji je priopćio da dok je on na vlasti neće biti palestinske države. Nakon pobjede je tu izjavu povukao.

Jedan grad – dvije stvarnosti

Odnos između Netanjahua i Palestinaca u istočnom Jeruzalemu može se opisati kao napet, no pritom Palestinci ne mogu utjecati na izbor Netanjahua, niti drugih izraelskih političara. Umjesto izraelskog državljanstva, oni od izraelskog osvajanja 1967. godine imaju samo dozvolu boravka. Mnogo nezadovoljstva ima korijene u tom vremenu. Mnogi istočni dijelovi grada su u proteklih desetljeća bili zanemareni, kaže Ingrid Ross. Slaba infrastruktura u kombinaciji s nedovoljnom opskrbom vodom dovela je do toga da se mnogi stanovnici istočnog Jeruzalema osjećaju kao građani drugog reda. Mnogi od 300.000 Palestinaca, radeći u zapadnom dijelu grada, moglo vidjeti kako život može biti drugačiji. S godinama je kod mnogih zbog toga rastao bijes.

Istog mišljenja je i Sari Bashi. Direktorica organizacije Human Rights Watch za Izrael i Zapadnu obalu oštro je kritizirala usvojene mjere kabineta za sigurnost. U tekstu za Jeruselem Post ocijenila je da su izolacija i kontrolne točke recept za šikaniranje i zloupotrebe. Izolirati istočni Jeruzalem je povreda prava slobode kretanja Palestinaca. Umjesto toga potrebno je pronaći pravi odgovor za specifičan problem, piše Bashi.

Kako bi taj odgovor trebalo izgledati? Ingrid Ross kaže da nema brzih rješenja. Isto tako ne zna ni kako se u Jeruzalemu može ponovo razviti jedna pozitivna dinamika. „Potrebno je duboko udahnuti“, kaže. I to se odnosi na obje strane.