Užurbanost u predblagdansko vrijeme svojstvena je u cijeloj BiH, a najveće gužve su u prodajnim centrima i supermarketima. Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća u BiH tek nešto viša od 800 KM, dok statistike govore da će svaka obitelj za blagdane potrošiti oko 400 KM. To je pola, a nerijetko i skoro cijela plaća za mnoge u BiH, gdje je skoro polovica radno sposobnog stanovništva nezaposlena.

No, sve češća su i brojna pitanja baš u predblagdansko vrijeme: gube li se stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzuma, ali i troše li bh. građani iznad svojih mogućnosti?

„Naravno da je zamjetno da ljudi znatno više kupuju nego običnim danima. Nama već u pojedinim odjelima nestaje čokolade, ali i nekih pripravaka za kolače. Kupuje se i dosta mesa, ali ipak se primjećuje da su to nešto manji iznosi od prošlih godina. Ali to ne čudi jer smo svi svjesni da se teško živi", kaže za DW trgovkinja Ivana iz jednog mostarskog supermarketa. Kaže da mnoge trgovine u prosincu utrže kao tijekom tri obična mjeseca.

Gužve su i u najvećem mostarskom prodajnom centru Mepas Mallu gdje kupci ne mogu odoljeti raznovrsnosti blagdanskih sadržaja i ponude kao i blještavo primamljivog blagdanskog ugođaja. Ipak, iako se radi o trgovačkom centru, osmislili su i brojne besplatne, blagdanske sadržaje za najmlađe.

U štalici prikupljaju pomoć

Na središnjem mostarskom trgu i ove godine upriličene su Božićne jaslice, no tek poneki prolaznik s djetetom se zaustavi i 'proviri' u kolibicu. Zbog predblagdanskog raspoloženja i, računajući na solidarnost i društvenu osjetljivost, ovo je mjesto gdje brojni organiziraju izložbe humanitarnog karaktera i prikupljanja pomoći. 

Među njima su i buduća mlada slikarica Lana Rebac i kiparica Marija Škobić. Unatoč hladnom vremenu, one po simboličnim cijenama prodaju svoje i radove svojih kolega iz Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar. Među njima su i česti vjerski, božićni motivi. Iako je jedna Bošnjakinja, a druga Hrvatica, za njih Božić, kako se čini, ima univerzalnu vrijednost.

"Za mene je Božić uvijek bio poseban blagdan i znači okupljanje obitelji, darivanje. Ovo je za nas sada dobra prilika i da predstavimo i prodamo neke od naših radova kako bi sakupili novac za materijal", kaže mlada Marija Škobić za DW, dok njena kolegica Lana pakira prodani motiv jaslica.

Nadaju se da ovaj dan proveden na hladnoći u 'štalici' na mostarskom Rondou, neće biti uzalud te da će njihov razred skromnim prihodom ipak moći kupiti potrebni materijal. Božić je, kako kažu, dobra prilika da "pokušaju nešto".

Materijalno ispred mira i ljubavi

I za učenike Osnovne škole u Pologu, mjestu nadomak Mostara, Božić ima posebnu vrijednost. Premda suvremeno doba i tehnološka dostignuća 'uzimaju svoj danak', učenici ove škole, iako mladi, svjesni su promjene shvaćanja tradicionalnog obilježavanja blagdana. I to prvenstveno zahvaljujući njihovim nastavnicima.

"Što bi Božić trebao biti, a je li nam to - nisam siguran. Stihovi pjesme govore da je Božić vrijeme ljubavi i mira. Isus je kazao da ljubimo bližnjega svoga kao samoga sebe. Božić ne može doživjeti onaj tko nije u miru sa sobom ali i sa svima oko sebe. Danas mnoštvo ljudi nije u miru i to najčešće zbog materijalnih stvari. Bit Božića je istinski mir, pa onda i istinska radost. I to bi za mene osobno značio Božić", kaže nastavnik Pavle Milić.

On je na kratak intervju za Deutsche Welle o ovoj temi svoje učenike iz petog, šestog, sedmog, osmog i devetog razreda doveo potpuno nepripremljene kako bi njihove riječi uistinu odražavale njihova prva, iskrena mišljenja.

„Zaboravljaju Svetu obitelj"

"Božić je dan Kristovog rođenja i s obitelji postimo i čekamo Badnjak. Svi su zaboravili na Božić i misle da su to samo darovi. I mi u obitelji dijelimo darove jedni drugima, ali mislim da nije to pravi razlog zašto bi se trebao slaviti Božić i da je to sve zbog Isusovog rođenja", kaže učenica Petra Zovko.

I njezin školski kolega Vedran Marić kaže kako su mnogi zaboravili zbog čega se slavi Božić. "Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a skoro nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja", kaže on. Tako promišljaju i Gabrijela Ćubela, Ana Zovko, Marija Zelenika i Ivanka Naletilić. Iako još potpuno ne shvaćaju što je konzumerizam, smatraju da se Božić sve više povezuje s - darovima.

„Konzumerizam izjeda Europu"

"Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim", komentira za DW mons. prof. dr. Franjo Topić.

On podsjeća da je Božić i obiteljski i civilni blagdan te da, po njemu, tako mora i biti jer je čovjek sastavljen od duše i tijela.

"Ali ne bi trebalo prevladavati materijalno nad duhovnim. Evo i prijedloga da, kad netko kupi dosta robe za svoju obitelj, neka nešto odvoji i za nekog siromaha. Treba uz jelo se Bogu pomoliti, otići na misu. Više puta smo u misnim molitvama Došašća molili: daj nam Bože, tako se služiti ovozemaljskim dobrima da zaslužimo nebeska", kaže mons. Topić pri tom čestitajući svima kršćanima sretne božićne blagdane a svim ljudima sve najbolje u Novoj godini.

Bh. društvo nije doraslo potrošačkoj euforiji

Ali, zanimljiva pitanja se ne naziru samo s vjerskog stajališta jer Marin Bago iz Udruge za unapređenje kvalitete života Futura izričit je u tvrdnji da bh. društvo ne može podnijeti potrošački pritisak i to posebno u vrijeme blagdana.

„Nametnuta nam je ova potrošačka euforija kojoj nismo kao društvo dorasli. To nije bilo u našoj prirodi, a danas su sve vrijednosti prebačene na novac. Primjetno je i da se ljudi za blagdane ne vesele kao što je to bilo prije. Naravno, jer one bespotrebne minuse na karticama treba platiti uskoro“, komentira Bago za DW, smatrajući kako Bosanci i Hercegovci često troše iznad svojih mogućnosti.

Kaže da potrošnja bez ikakvog opravdanja uništava bit blagdana. „Dobru trpezu i zadovoljstvo možemo napraviti i bez većih iznosa. Ali, čini mi se da je danas došlo neko novo vrijeme“, zaključuje on.

Potrošnja uvjetuje i društveni status

Da je upravo konzumerizam prava suvremena pošast, koja nerijetko ruši tradicijske vrijednosti, komentira i sociolog, prof. Slavo Kukić.

"Filozofija konzumerizma urušava cjelokupan sustav vrijednosti. Postaje uvriježeno da bez kupovine i potrošnje ništa nema značenje, odnosno, da to postaje početak i kraj, bit, svega. Isto je i s Božićem", kaže profesor Kukić. On pojašnjava kako je u kršćanstvu to izraz obiteljske kohezije, okupljanja i potvrde zajedništva i ljubavi dok je danas sve izraženije smatranje da potrošnja uvjetuje i osigurava čak i društveni status.

"U protivnom", komentira on, "nailazi se na osudu i društvenu izolaciju. Tako je i Božić sve manje vjerski izraz prema Bogu, a sve više stanje konzumerizma i potrošnje koji znače društveni status i prestiž."

Iako stalno pod pritiskom marketinških promidžbenih poruka, gdje se, smatra on, potencijalne kupce skoro prisiljava na kupovinu bilo čega, manje sredine još uvijek odolijevaju.  "U manjim sredinama su puno naglašeniji tradicionalni običaji koji se još donekle uspijevaju othrvati ovom 'novom dobu', ali i tamo se sve češće gubi obilježje izvornog razloga za slavlje", zaključuje profesor Kukić.