Djelo znamenitoga trogirskog kipara stiglo je u umjetnikov zavičaj nakon više od 500 godina od svojega nastanka, a do preseljenja u posebno preuređeni Muzej grada bit će izloženo u pinakoteci Zbirke sakralnih umjetnina u katedrali Svetoga Lovre. Tom majstorskom reljefu u stalnome postavu Muzeja grada kasnije će se pridružiti i putto s grbom obitelji Cipiko pa će muzej, uz ta dva te lunetu s grbom obitelji Cega, posjedovati tri Duknovićeva djela, od ukupno šest koliko ih broji grad Trogir.

Nedavno otkriveni, do sada nepoznati reljef Bogorodice s djetetom Ivana Duknovića u Hrvatsku je – najprije u Zagreb, a potom u Trogir – stigao iz Londona, kamo je dospio iz privatne pariške kolekcije u kojoj je prethodno bio restauriran, što mu je djelomično skinulo fini pokrov, inače obilježje našega slavnog kipara, a time i cijenu. Ali, to nije moglo umanjiti zadovoljstvo ravnateljice Muzeja grada Fani Celio-Cega: „Reljef s prikazom Bogorodice s djetetom od izuzetne je važnosti za grad Trogir. Budući je Ivan Duknović hrvatskoga porijekla, a rodom iz malog sela Orihovice pokraj Vinišća, nedaleko od Trogira, svima nama predstavlja ogromnu radost da se takvo jedno njegovo djelo – dragocjeno za hrvatsku umjetnost – vratilo u njegov rodni kraj.“

Predstavljajući nedavno reljef hrvatskoj javnosti u Ministarstvu kulture u Zagrebu, povijesničar umjetnosti Joško Belamarić rekao je kako nije slučajno da je Duknović kipar koji dolazi iz Trogira, grada u kojem su djelovali poznati umjetnici naše skulpture: počevši od Kairosa i Radovana, preko Nikole Firentinca i Bokanića, do današnjeg Matka Mijića. „Ovo djelo je ona karika koja nedostaje u shvaćanju cjelokupnoga Duknovićevoga kiparskog opusa“, naglasio je, pa je ovaj pothvat otkupa reljefa Bogorodice s djetetom jedan od najznačajnijih primjera suradnje s važnim inozemnim kulturnim fondacijama.

Slučajno otkriće na tržištu umjetnina

A kako je do njega došlo, opisala nam je ravnateljica trogirskoga gradskog muzeja Fani Celio-Cega: „Gospođa Flora Turner-Vučetić, koja radi u hrvatskome veleposlanstvu u Londonu, otkrila je reljef u jednoj privatnoj londonskoj galeriji, čiji je vlasnik Daniel Katz, s kojim je stupila u kontakt. Također je stupila u kontakt s glasovitim povijesničarima umjetnosti u Velikoj Britaniji koji su ga pripisali Ivanu Duknoviću. Kontaktirala je i naše domaće povijesničare umjetnosti koji su potvrdili atribuciju. A potom su započeli pregovori... Na našu veliku radost hrvatska vlada je imala razumijevanja za ot­kup, a također i sam grad Trogir.“

Za reljef Bogorodice s djetetom vlada je platila 2,7 milijuna kuna, a četvrtinu tog iznosa namaknuo je grad Trogir. Da ga prethodno nije otkupila hrvatska država, taj zreli rad renesansnoga majstora londonski galerist Daniel Katz bio bi krajem svibnja prodao na dražbi u New Yorku. Jedan veoma sličan reljef, što ga je oko 1480. godine naručio porečki biskup Nikola Franco, a pripisuje se Ivanu Duknoviću, danas je izložen u Padovi.

Londonski reljef Bogorodice s djetetom spada među najljepša njegova djela, a pretpostavlja se da je nastao u zadnjem desetljeću 15. stoljeća. Čuvan najvjerovatnije u privatnom vlasništvu, reljef je ostao bez većih oštećenja. Značenje opusa ovog trogirskog kipara uveliko nadilazi njegovu ulogu u povijesti hrvatske renesansne skulpture. Ivan Duknović djelovao je u Rimu (1465.-1480.) i Trogiru (1480.-1482.), u Budimu na dvoru Matijaša Korvina (sve do kraljeve smrti 1490.), a potom u zavičaju i Italiji, primajući narudžbe od najuglednijih ličnosti onoga vremena. Djelo mu je aktualizirano i sada na poseban način proslavljeno činjenicom da se reljef iste tematike našao nad grobom nedavno preminuloga Pape Ivana Pavla II. u crkvi Svetoga Petra u Vatikanu.