Dogodilo se to u petak, 4. listopada prošle godine. Oko devet sati navečer se začulo zvono na vratima studentskog stana u kojem živi Jan-Lukas Kuhley. Ispred vrata je stajalo 5-6 policajaca s nalogom za pretres koji je izdao njemački Vrhovni sud u Karlsruheu - najviša sudska instanca u Njemačkoj po pitanju kaznenog i građanskog prava. Istovremeno, policija je posjetila i njegove roditelje, a izvršen je i pretres studentskog stana iz kojeg se nedavno iselio. Razlog te velike policijske akcije bila je sumnja za članstvo u inozemnoj terorističkoj organizaciji.

Ovaj mršavi student se, naime, 2017. pridružio kurdskim Jedinicama narodne odbrane (YPG) u Siriji. Nekoliko mjeseci bio je aktivno uključen u borbu protiv takozvane Islamske države.

„Mi smo se borili protiv terorizma i u interesu Njemačke"

Policijski službenici su tom prilikom zaplijenili nekoliko mobilnih telefona, laptop i razne medije na kojima su se nalazili podaci. Nije ga previše iznenadio pretres stana, kaže ovaj student političkih znanosti, dok ispija čaj u svojoj kuhinji. Njemu su poznati i primjeri drugih povratnika s ratišta koji su se borili u redovima YPG-a i koji su imali slična iskustva. No, on ne može shvatiti zašto se vodi istraga pod sumnjom za terorizam. "YPG je bio nositelj borbe protiv IS-a", naglašava Kuhley. On je dobio podršku međunarodne koalicije protiv IS-a, „u kojoj je Bundeswehr također bio aktivan. Mi smo djelovali protiv terorizma i u interesu Njemačke".

Kuhleyjeva motivacija za njemačke vlasti ne igra nikakvu ulogu. Ono što je njima važno je da je on vojnu obuku i borbeno iskustvo stekao na strani jedne inozemne paravojne formacije. Savezna vlada Njemačke ne čini razliku između "navodno dobrih i loših terorista", dio je odgovora savezne vlade na upit parlamentarnih zastupnika iz redova stranke Ljevica 2015. godine.

Ipak, u praksi postoji razlika između povratnika iz redova IS-a i YPG-a. Prema podacima sigurnosnih službi, u Njemačku su se do sredine listopada 2019. godine vratile 122 osobe koje su bile u IS-u. Savezno državno odvjetništvo je zbog članstva u inozemnoj terorističkoj organizaciji podiglo optužnice protiv 23 takve osobe. S druge strane, procjenjuje se da se iz redova YPG-a vratilo nešto više od 100 osoba. Iako je pokrenuto oko 30 istraga, do danas nije optužen nijedan pripadnik YPG-a. Iz Saveznog ministarstva pravosuđa je za Deutsche Welle to i pismeno potvrđeno: "Prema trenutnoj praksi Saveznog državnog odvjetništva, istražni postupak se u načelu obustavlja." Odvjetništvo se može suzdržati od procesuiranja navodnih zločina ako su oni počinjeni u inozemstvu. Čini se da istrage u slučaju njemačkih boraca u redovima YPG-a bez donošenja optužbi imaju političke razloge.

Važni saveznici u borbi protiv IS-a

Kako DW saznaje iz obaviještenih pravnih krugova, pri tome bitnu ulogu igra činjenica da se za vojnu pobjedu nad terorističkim IS-om velikim dijelom može zahvaliti upravo YPG-u. YPG tvrdi da je za to plaćena visoka cijena u krvi – s više od 10.000 života. Njegovi borci i dalje su okosnica "Sirijskih demokratskih snaga" (SDF) osnovanih 2015. godine, koje su obučene i naoružane uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Oni su i na području Sirije najvažniji američki partner u borbi protiv IS-a.

Potpuno je drugačiji pogled NATO-ovog partnera Turske na tu problematiku: za tursku vladu je kurdska milicija YPG sirijski izdanak zabranjene Kurdske radničke stranke (PKK).

I u Njemačkoj je socijalistička PKK zabranjena od 1993., a od 2002. je i na EU-ovom popisu terorističkih organizacija. Zabranjena je i u SAD-u. Na YPG se pak gleda potpuno drugačije: u Njemačkoj nije nezakonit, kao ni u drugim europskim zemljama. Ujedinjeni narodi ga ne smatraju ni paravojnom formacijom niti terorističkom skupinom.

Istrage zbog ideološke blizine

No njemačko pravosuđe našlo se u dilemi, jer se YPG ideološki oslanja na učenje osnivača PKK Öcalana. Na grobovima poginulih boraca YPG-a mogu se vidjeti zastave s njegovim portretom.

Na području Rojave na sjeveru Sirije YPG pokušava implementirati Öcalanovu viziju države. Ovaj model društva organiziranog odozdo od ove sjeverne sirijske kurdske regije stvorio je mjesto za kojim čeznu ljevičarski idealisti iz cijelog svijeta. Takav je i Jan-Lukas Kuhley.

U Njemačkoj je nadležno Savezno državno odvjetništvo u Karlsruheu do sada uglavnom vršilo istrage protiv boraca YPG-a u slučajevima kada su oni javno i višestruko isticali i potvrđivali svoje članstvo u miliciji. To je bio slučaj i s Jan-Lukasom Kuhleyjem. Odluka o pretresu, koju je DW dobio na uvid, izričito je utemeljena na članku DW-a o vremenu koje je Kuhley proveo u redovima YPG-a.

Savezno ministarstvo unutarnjih poslova i Ured kriminalističke policije za DW su potvrdili da trenutno nijedan od povratnika iz redova YPG-a nije okvalificiran kao prijetnja za sigurnost. Nasuprot tome, kada je riječ o povratnicima iz redova IS-a, takvu kvalifikaciju ima nešto manje od polovice njih: 53 od 122 poznata povratnika iz IS-a službeno se smatraju rizičnima, kako su u Bundestagu sredinom studenoga 2019. na parlamentarni upit Ljevice odgovorili predstavnici savezne vlade.

Pravno-političko balansiranje

Glasnogovornik kluba zastupnika Zelenih za vanjsku politiku Omid Nouripour ukazuje na navode organizacija za zaštitu ljudskih prava da YPG regrutira djecu u svoje redove. No, bez obzira na to, Nouripour naglašava i kako su Kurdi „u borbi protiv IS-a odradili prljave poslove za Zapad". Stoga savezna vlada, kako je rekao, mora odlučiti "jesu li se ti ljudi borili za nas ili protiv nas".

Međutim, vanjskopolitička zbivanja također igraju veliku ulogu kod donošenja takvih odluka. Naime, početkom prosinca je turski predsjednik Erdogan na jubilarnom samitu NATO-a u Londonu još jednom zatražio od svojih partnera da YPG proglase terorističkom organizacijom. Savezna Republika Njemačka tako sjedi između dvije stolice. Odnosi s Turskom su vrlo bliski: ona nije samo saveznik u NATO-u, već je i vrlo važan gospodarski partner. Bez izbjegličkog pakta s Turskom broj izbjeglica koje stižu u Njemačku teško bi se smanjio. A i oko tri milijuna ljudi s turskim korijenima živi u Njemačkoj.

Omidu Nouripouru je jasno: "Savezna vlada pokušava uspostaviti balans između YPG-a s jedne i želja Turske s druge strane. To ne može uspjeti."

Posljedice ove pravne i političke dileme osjete ljudi poput Jan-Lukasa Kuhleyja - čak i ako će se istraga protiv njega vjerojatno obustaviti, na isti način kao i protiv ostalih povratnika iz redova YPG-a.