1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bosanci i Hercegovci u Njemačkoj: Druga domovina

Belma Fazlagić-Šestić / D. Janjević / sm28. veljače 2013

U Njemačkoj živi oko 240.000 stanovnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Jedna od njih je i Irma Stöckigt, koja je 2006. zamijenila direktorsku fotelju za život u Njemačkoj.

Razlog je ljubav. Za vrijeme posjete bratu u Njemačkoj, Irma Stöckigt upoznala je svog današnjeg supruga. „Moj brat je već 20 godina živio ovdje. Često sam ga posjećivala, Njemačka mi se uvijek dopadala, ali nikad nisam mislila da ću ovdje živjeti“ – kaže ova ekonomistica. Ipak,početkom 2006. godine, preselila se baš u tu zemlju i sada živi u blizini Wuppertala.

Irma StöckigtFoto: DW

Irma Stöckigt rođena je 1970. u Travniku i studirala je u Zagrebu. Nakon toga je radila u Sarajevu, u jednoj međunarodnoj firmi. „Upravljala sam timom od 50 ljudi. Profesionalni napredak mi je bio važan.“ Pa ipak, Irma se odrekla tog zaposlenja, kako bi živjela sa suprugom u Njemačkoj.

Većina ljudi koji se presele iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, to rade iz sasvim drugih razloga. Tijekom rata 1992-1995. oko 350.000 izbjeglica potražilo je utočište u Njemačkoj. Mnogi od njih su se kasnije vratili ili otišli u druge zemlje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, još od raspada Jugoslavije 1991. u Njemačkoj živi oko 113.000 građana Bosne i Hercegovine.

Došljaci i razlozi iseljavanja

Od vozača pizze do odvjetnika

04:18

This browser does not support the video element.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nema precizne podatke o tome koliko je građana otišlo u Njemačku poslije rata. Zamjenica ministra Ruzmira Tihić-Kadrić kaže da vlasti imaju samo broj ljudi koji su se odjavili. „Ali to kod nas nije obavezno, zato se i pozivamo na njemačke statistike. One su pouzdane.“

Prema tim podacima u Njemačkoj živi oko 240.000 osoba koje potječu iz Bosne i Hercegovine. Oko 80.000 posjeduje njemačko državljanstvo. „Poslije rata iseljavanje se nastavilo, uglavnom iz gospodarskih razloga, ali bilo je i dosta spajanja obitelji. Osim toga, posljednjih godina u Njemačku su otišli mnogi mladi ljudi, kako bi tamo studirali“ – kaže Ruzmira Tihić-Kadrić.

Bosna i Hercegovina gubi stručan kadar, posebno liječnike, zato što Njemačka, ali i cijela EU traži mlade i dobro obrazovane migrante.

I Irma Stöckigt želi iskoristiti svoje obrazovanje u Njemačkoj. Za sada ova majka dvoje djece radi u osnovnoj školi kao asistentica za integraciju. Ona pomaže djeci s posebnim potrebama da savladaju školsku svakodnevicu. Povratak na staro zanimanje za nekadašnju menadžericu nije moguć: „Na početku sam se potpuno posvetila obitelji i nisam razmišljala o nastavku karijere. Ali kada sam se kasnije pokušala vratiti svojoj profesiji, naišla sam na brojne prepreke.“

Obitelj i posao – teško spojivi

DmG Zaimovic

04:46

This browser does not support the video element.

Jedna od njih je i velika konkurencija na tržištu rada. „Zapravo, gotovo sva mjesta u svijetu poslovanja gotovo su uvijek popunjena. Željela bih da u gospodarstvu postoji više razumijevanja za majku s malom djecom, da moje radno vrijeme bude malo fleksibilnije.“ Prijavila se na puno oglasa, uključujući i one za radna mjesta s nižim kvalifikacijama ali uspjeh izostaje. „Željela sam raditi pola radnog vremena i nijednom nisam dobila poziv na razgovor.“

U Njemačkoj je naročito teško uklopiti porodicu i posao, misli 42-godišnja Irma Stöckigt. „U Bosni i Hercegovini to je drugačije. Mnoge mlade majke rade puno radno vrijeme, ali imaju više podrške.“ Bake, tete ili braća i sestre često su tu da pripaze na djecu nekoliko sati.

Ipak, Irma ne gubi nadu da će jednog dana biti menadžerica i u Njemačkoj – i najviše bi voljela da to bude u nekom međunarodnom poduzeću.

Ne kaje se zbog odluke da napusti svoj raniji život i ode u Njemačku. „Moj ukupan dojam je da sam imala samo pozitivna iskustva.”

dmg soko

04:54

This browser does not support the video element.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi