Četrnaesti vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović je objavio kako smatra najvećom zadaćom i obavezu "temeljitu moralnu obnovu svih nas pojedinačno, obnovu naših obitelji, našeg susjedstva i naših džemata". No, mnogi se pitaju što zapravo znači ta "obnova" i da li će se nastaviti pozitivan trend razvoja Islamske zajednice i međureligijskog i međuetničkog dijaloga.

Bili i ostali - susjedi

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović je muftiju Kavazovića upoznao još u vrijeme procesa povratka u sjeveroistočnu BiH. Njegov je dojam kako se radi o čovjeku koji nosi  karakteristike bosanskih ljudi; jednostavnost, srdačnost i spremnost da pomogne. Nada se da će reis Kavazović imati sugovornike i na drugim stranama: "Ako pogledate povijest Bosne i Hercegovine, onda zaista možemo s pravom reći da je islam u Bosni i Hercegovini jedna vrsta islama koji je u pravom smislu riječi promovirao, podržavao i u praksi realizirao zajednički život ljudi različitih etničkih grupa i da može biti uzor tolerancije, razumijevanja i nečega što mi u Bosni i Hercegovini zovemo susjedsko razumijevanje i susjedski život," kaže Todorović. Podsjeća kako "čak niti zastrašujući zločini Karadžićevih ubojica nisu mogli, na neki način, promijeniti tu crtu islama u Bosni i Hercegovini."

Bosanski muslimani su već odavno u Europi

Ibrahim ef. Malanović, zamjenik muftije u Sloveniji, smatra kako je inauguracija novog reisa veliki događaj za sve Bošnjake u BiH i dijaspori, ali i kako će se nastaviti tradicija dijaloga: "Vjerujem da će naš novi reisu-l-ulema pokazati dosljednost, prije svega funkciji koju obavlja, ali sigurno i odgovornost obaveze koju nosi. To znači prosperitet Islamske zajednice na prostoru Bosne i Hercegovine. Mi jesmo u Europi i sigurno najbolji primjer kako trebaju biti organizirani muslimani u Europi."

Mustafa ef. Hadžić je već dvanaest godina imam u džematu Kölna u Njemačkoj. Okružen pripadnicima drugih vjeroispovijesti,on najbolje osjeća nepovjerenje koje je nastalo zbog ekstremista među muslimanima: "Mi praktično širimo ideju suživota, međureligijske i međunacionalne tolerancije i poštovanja koji treba biti jedan od osnovnih ciljeva našeg djelovanja i egzistiranja uopće na ovom svijetu, a i ovdje u Njemačkoj."

No isto tako podsjeća kako je ponekad veoma teško biti musliman u Europi: "Bilo što da se desi, bilo gdje u svijetu, što se učini negativno, prvo se to odražava na nama ovdje. Znači, prvi smo na prvoj liniji obrane moralnih i drugih načela i vrijednosti islama. Stoga je naša uloga mnogo značajnija i odgovornost je veća nego uloga muslimana tamo gdje predstavljaju većinu."

Sve oči uprte u muslimane Bosne i Hercegovine

Franjevački profesor teologije, fra Ivo Marković smatra da mnogi, ne samo u regiji nego i u svijetu, pažljivo promatraju muslimane Bosne i Hercegovine, mada su i oni sami razapeti između konzervativnih i progresivnih stremljenja. Fra Ivo je uvjeren kako su konzervativni u uvjerljivoj manjini, ali sebi svojataju ulogu 'mosta' za širenje islama u Europu. S druge strane, velika većina bosanskih muslimana teži toleranciji i "zaista se osjeća europski". Franjevački profesor očekuje da se novi reis manje veže na prošlost, a više na budućnost i da će pokazati "više kreativnog pristupa i nečega što otvara perspektivu".

No i fra Ivo Marković zna kako odgovornost za suživot ne leži samo na muslimanima, nego na svim vjerskim i etničkim zajednicama: "Puno radim na tome da se što više uklanjaju predrasude između kršćanstva, islama i židovstva. To su tri religije koje su nevjerojatno snažni duhovni pokretači ovoga svijeta i mislim da te religije nemaju drugog izlaza osim suradnje. Zato se trebaju vratiti svojim izvornim nadahnućima, predanosti Bogu, a ne predanosti ovim raznim ideološkim deformacijama," smatra ovaj franjevac.

Tolerancija je "granica koja se ne smije prijeći"

Već u svom prvom nastupu na televiziji Bosne i Hercegovine kao reisu-l-ulema, Husein ef. Kavazović je podsjetio kako je izuzetno važno da vjernici svojim ponašanjem ne nanose zlo drugima, te da ne treba nametati određeno vjerovanje.

"Nakon agresije (u Bosni i Hercegovini), Islamska zajednica je jako mnogo truda uložila da se sačuva mentalno zdravlje muslimana. Znate, mi nismo imali osveta u Bosni i Hercegovini. To je, pored ostalih čimbenika, zasluga i same Islamske zajednice," smatra reis Kavazović koji je najavio kako će duhovno vodstvo muslimana u Bosni i Hercegovini "nastaviti raditi na tome". On se zalaže za slobodu izražavanja i slobodu prakticiranja svih vjerskih svjetonazora, ali i kako Islamska zajednica ima obavezu jasno reći "koja je to granica koju musliman u Bosni i Hercegovini i naravno, muslimani inače u svijetu ne smiju prelaziti. To je upravo ovo razumijevanje, da razumijemo jedni druge i da to svoje vjerovanje slobodno izražavamo u duhu tolerancije prema drugima."