Ono što su izjavili bivši njemački predsjednik Christian Wulff i kancelarka Angela Merkel, da je „islam dio Njemačke“, Mustafa Burnić odavno zna. „Ja sam njemački musliman. Imam bosanskohercegovačku putovnicu, govorim bosanski, u Bosnu rado idem, ali sam ovdje rođen, ovdje sam odrastao. Ovdje su mi prijatelji. Ovo je moja zemlja“, kaže Mustafa iz Hamma, grada koji se nalazi u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. On kaže da mu je drago što je sve veći broj ljudi protiv pokreta koji se bori protiv navodne islamizacije Zapada (Pegida). „To je dokaz funkcioniranja društva koje želi pokazati da je njegov svijet drugačiji i da će se za njega boriti. To nabolje vidim u razgovoru s kolegama na poslu“, kaže Burnić.

Ovaj pokret je nedavno podnio zahtjev da bude priznat kao „društveno korisno udruženje“. To znači da bi onda donatori tog pokreta svoje novčane priloge mogli odbiti od poreza, pa bi time i volja za davanje dobrovoljnih priloga bila veća. Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, kaže da se ne smije podcijeniti činjenica da veliki broj, kako kaže, „naših sugrađana nemuslimana uslijed sveopće prisutne slike o islamu i muslimanima u javnom mnijenju gaji određene simpatije i razumijevanje za taj pokret“.

„Bošnjaci se moraju otvoriti“

„Smatram da se i Bošnjaci moraju otrgnuti iz svog manje više konformističkog odnosa prema tim i sličnim pojavama. Nema slobode bez odgovornosti“, kaže Atlagić. On smatra da društvena i građanska odgovornost zahtijevaju da se i Bošnjaci u Njemačkoj svim raspoloživim demokratskim sredstvima intenzivnije uključe u obračun s ovom pojavom. „Najprije ćemo kroz isticanje vlastitih primjera uspješne integracije razbijati predrasude o islamu i muslimanima. Na taj način jačat ćemo i poziciju njemačkih političkih predstavnika, ali i sve većeg broja naših sugrađana nemuslimana, koji ovih dana staju u obranu islama i muslimana. Muslimani su najviše bili na gubitku kada su se zatvarali u sebe. Potrebno je da se mnogo šire otvorimo prema ovom društvu i našim sugrađanima“, ističe predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Edin Atlagić.

Neopravdan strah od islama

Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja Zaklade Bertelsmann, 57 posto nemuslimanskih građana Njemačke doživljavaju islam kao opasnost. 2012. godine bilo ih je 53 posto. Osim toga, 62 posto ispitanika smatra da „islam ne spada u zapadni svijet“, a prije dvije godine je to mišljenje zastupalo 53 posto. Čak 40 posto sudionika ankete osjeća se zbog muslimana u Njemačkoj kao „stranac u vlastitoj zemlji“. Svaki četvrti bi čak zabranio muslimanima doseljavanje u Njemačku.

„Jačanje Pegide također pothranjuje stereotipe upravo u onim sredinama gdje nije zastupljena multikulturalnost. Nespremnost za nošenje s postojećim socijalnim problemima upravo dovodi do političkih stavova, gdje se problemi u društvu paušalno pripisuju jednoj grupi, u ovom slučaju muslimanima“, kaže Meho Travljanin, predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu.

Predrasude su najveći problem, smatra i Mustafa Burnić koji sebe ne smatra „manjim Nijemcem od nekog tko se bori za Njemačku“. „To je grupa neonacista. Možda sam više ja s bosanskohercegovačkom putovnicom u džepu platio poreza u Njemačkoj nego oni. Svojim dobrovoljnim radom u vjerskim i drugim udruženjima doprinosim jačanju demokracije i slobode u ovom društvu. Često se diskutira o tome paše li islam uz demokraciju. Naravno da paše. Ja kao musliman sam dužan poštovati zakone zemlje u kojoj se nalazim. Stvaranje paralelnog društva mi ne pada na pamet“, kaže Burnić.

Suživot i suradnja

Bošnjaci u Njemačkoj tome i ne teže. Suradnja s lokalnim vlastima, policijom i drugim vjerskim zajednicama se ubraja u svakodnevne poslove kako vjerskih tako i kulturnih i sportskih udruženja. Predsjednik Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Berlinu kaže da je taj centar član Islamforuma pri Berlinskom senatu i da redovno organizira tribine, dijaloge, okrugle stolove i konferencije o postojećim sociološkim izazovima u pogledu muslimanskog života u Njemačkoj.

„Točno je da se, kada se upoznamo, bolje razumijemo. Najbolji primjer je nedavni posjet glavnog tajnika CDU-a Petera Taubera, koji je bio zadivljen time što mi u našim džamijama ne tematiziramo samo društvene probleme, nego da smo i sastavni dio Berlina. Imamo generaciju mladih uspješnih ljudi, koji hrabro propagiraju svoju kozmopolitsku berlinsko-muslimansku zbilju. Samo prošle godine je bilo preko 50 susreta na polju interkulturne suradnje“, ističe Travljanin.

Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ), u razgovoru za Deutsche Welle je također podsjetio da u Njemačkoj živi nekoliko milijuna muslimana i da su oni, prije svega, „lojalni i vrijedni građani, zaposlenici, porezni obveznici, poduzetnici, studenti, učenici. Zatim brižni roditelji koji vode brigu o odgoju i obrazovanju svoje djece. Na taj način oni svojoj djeci osiguravaju perspektivu i doprinose prosperitetu ovog društva. Ta činjenica se nažalost često potiskuje“, kaže Atlagić.

Medijska odgovornost

„Takve stvari kao i činjenice da nisu svi muslimani teroristi najviše zaboravljaju mediji“, kritičan je Burnić: „Pogledajte biografiju atentatora u Parizu. To su kriminalci koji nemaju nikakve veze s islamom. Mediji nažalost jure za senzacionalističkim temama, ali nikako da obrate više pažnje na pozitivne primjere. Temelji za moje razmišljanje su stvoreni u obitelji, ali i ovdje u Njemačkoj. Potpuno se slažem s onim što se od nas muslimana i traži, a to je da se prilagodimo zakonima zemlje u kojoj živimo.“

„U većim gradovima smo kao muslimani integrirani u društvu. Nažalost, situacija je drugačija u manjim sredinama. I dalje se susrećemo s nekoliko problema od kojih izdvajam potrebu za islamskim grobljima, dušebrižništvom u bolnicama i zatvorima kao i vjeronaukom u školama“, podsjeća Travljanin.

Kao reakcija na terorističke napade u Parizu i učestale prosvjede pokreta Pegida, u ponedjeljak (12.1) je širom Njemačke na ulice izašlo više od 100.000 ljudi. Na demonstracijama protiv terora i mržnje prema muslimanima održanim pred Brandenburškim vratima u Berlinu se u utorak (13.1) okupilo oko 10.000 ljudi. Na svim ovim prosvjedima su bili i Bošnjaci koji žive u Njemačkoj, organizirano ili pojedinačno.