Na dnevnom redu Vijeća sigurnosti (VS), već će se slijedećeg tjedna naći vruća tema - referendum za osamostaljenje južnog Sudana. Od onoga što se zna, u slijedećih 30-ak dana BiH diplomati u UN-u će na dnevnom redu imati situaciju u Siera Leoneu, Somaliji i Nepalu, kao i dvije otvorene rasprave o izgradnji takozvanih post-konfliktnih društava kroz mirovne operacije UN-a, te raspravu o situaciji na Bliskom istoku. Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine u UN-u u New Yorku, u izjavi za Deutsche Welle, kaže kako očekuje, da će “siječanj ipak proći bez velikog stresa”.

Od “zemlje slučaja” do predsjedavajuće

Jednomjesečno predsjedavanje Vijećem sigurnosti od 1. do 31. siječnja 2011, u rukama je Bosne i Hercegovine. Za neke je to sasvim rutinska, gotovo “tehnička stvar”, obzirom da je zemlja u proteklih 12 mjeseci obavila već pola dvogodišnjeg mandata, kao jedna od 10 nestalnih članica, u ovom 15-članom, najvažnijem organu Ujedinjenih naroda.

Za druge je to pak, gotovo znak „planetarne pravde“, znajući kroz što je sve ova zemlja prošla u razdoblju od 1992. do 1995, kada je bila skoro rekorder među svim drugim zemljama koje su se našle na dnevnom redu Vijeća sigurnosti: Samo u tom razdoblju, VS je o BiH usvojio preko 70 rezolucija. Uostalom, i danas, 15 godina poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH se kao i Libanon (druga nestalna članica Vijeća sigurnosti sa istovjetnim mandatom, do kraja 2011.) – nalazi kao povremeni predmet promatranja ovog tijela, što joj proceduralno, pa čak ni politički ne smeta da bude članica ili zemlja koja predsjeda Vijećem.

Visoki namještenik Političkog odjela UN-a, u New Yorku, Sarajlija dr. Darko Močibob, za Deutsche Welle kaže, da predsjedavanje BiH Vijećem sigurnosti doživljava i sasvim osobno.“Za mene ovaj događaj ima posebno značenje. Kao netko tko je počeo raditi za UN, zapravo za UNPROFOR (Snage UN-a u BiH od 1992. do 1995. – op.aut.) u Sarajevu 1993. godine, kad je Bosna bila “slučaj”, za mene ovo ima posebno značenje. Jer, sada, Bosna od „slučaja” - od prije nepunih 15-ak godina - postaje predsjedavajuća Vijeća sigurnosti. To sigurno govori o promjeni situacije u BiH, u pozitivnom smislu. Istovremeno - to za Bosnu predstavlja veliku obvezu“, rekao je Močibob.

Da predsjedavanje Vijeću sigurnosti UN-a, koje još od doba takozvanog Hladnog rata nazivaju “svjetskom vladom”, nije nimalo jednostavan posao, svjestan je očito i šef Misije BiH u Vijeću sigurnosti, veleposlanik Ivan Barbalić.

Pročitajte na slijedećoj stranici: Uloga Tajništva UN-a

Više od rutine

Barbalić je između ostalog govorio o redoslijedu prioriteta – globalnih kriznih žarišta, koje će mu poput “vrućeg krumpira”, biti u rukama u slijedećih mjesec dana. Sve to nije umanjilo njegov vidljivi optimizam; on je siguran, kako je potvrdio – da će u tom razdoblju “sve biti u redu”.

“U Vijeću smo već godinu dana i ovo je vrhunac našeg rada. Predsjedavanje je jedan izazov kako za našu Misiju, tako i za Ministarstvo (Vanjskih poslova BiH) i Predsjedništvo. Već nekoliko mjeseci se pripremamo za taj zadatak, i vjerujem da ćemo ostvariti ono što se od nas očekuje. U svakom slučaju, ja vjerujem da ćemo uraditi dobar posao i također vjerujem da će siječanj proći bez nekog većeg stresa”, kaže Barbalić. No, kako Bosna i Hercegovina ipak, još nije sasvim politički sređena zemlja – mnogi još uvjek strepe kako će sve to proteći.

Dugogodišnja šefica Reutersovog dopisništva u UN-u, sada politički analitičar u Ujedinjenim narodima, Evelyn Leopold, kaže kako je i predsjedavanje Vijećem sigurnosti najviše u rukama stalnih pet članica VS, bez obzira na rotacijsko predsjedništvo, koje se svakog mjeseca mijenja. Leopold nije jedina koja je spremna potvrditi kako je uloga nestalnih članica u nereformiranom Vijeću sigurnosti, koje se brojčano nije povećalo već 45 godina – skoro marginalizirana od stalnih predstavnika u VS-u, SAD, Velike Biritanije, Francuske, Rusije i Kine. “I rotacijsko predsjedavanje BiH je u svakom slučaju specifično, i ako vaš veleposlanik odluči da recimo tijekom narednog tjedna više govori o kršenju ljudskih prava u Sudanu, gdje se 9. siječnja održava referendum o osamostaljenju južnog dijela zemlje, to će u svakom slučaju pojačati pažnju medija”, kaže između ostalog Evelyn Leopold, sugerirajući da bi po tom pitanju trebalo iskoristiti ovu priliku.

Uloga tajništva UN-a

Valja reći, da će cijelo vrijeme predsjedavanja BiH. diplomati u New Yorku imati do u detalje razrađen plan i dnevni red - pripremljen od strane tajništva Ujedinjenih naroda. Stoga valja računati na dobro uhodanu institucionalnu rutinu. Svoju su podršku najavile i druge zemlje članice VS, koje u svemu imaju dugogodišnje iskustvo.

To ipak ne znači da ne treba ostati stalno budan zbog nepredvidljivih događaja na mnogim svjetskim merdijanima kaže dr. Močibob. “Dosta toga se može pripremiti unaprijed i tu postoji dosta rutine, to je točno. Međutim, nikad se ne zna što će se dogoditi u svijetu i kakva kriza može nastupiti. Vrlo je čest slučaj da se tijekom predsjedavanja jedne zemlje dogode krize, i to traži brzo reagiranje, brze konzultacije. U takvim slučajevima, predsjedavajući igra odlučujuću ulogu da brzo sazove Vijeće sigurnosti, da usaglasi stavove i da pomogne donešenju odluka s što više ujedinjenih stavova”, kaže Močibob koji je sudjelovao na konzultacijama u pripremi BiH za predsjedavanje Vijećem sigurnosti.

Autor: Erol Avdović, New York

Odg. Urednik: Željka Telišman