U zatvoru je proveo 580 dana zbog korupcije. Sada je predsjednik Brazila – po treći put. Luiz Inacio Lula da Silva, kojeg sunarodnjaci jednostavno zovu Lula, nakon presude je smatran političkim mrtvim. Zatim je Vrhovni sud Brazila proglasio presude nevažećima zbog formalne greške, a Lula je započeo povratak na politčku scenu.

Od siromaha do osnivača stranke

Nije to bio prvi put da se čovjek iz malog grada u državi Pernambuco na siromašnom sjeveroistoku Brazila oslobodio siromaštva i uspio. Rođen je 27. listopada 1945. kao sedmo od osmoro djece siromašnih radnika na farmi. Imao je sedam godina kada je s majkom i braćom i sestrama, sjedeći u prikolici kamiona, stigao u metropolu Sao Paulo. Otac je već́ bio tamo kako bi omogućio bolji život svojoj obitelji.

Ali to nije bilo dovoljno. Lula je od malih nogu morao raditi i zbog toga je pohađao školu samo nekoliko godina. Škola za zanimanje metalskog radnika dovela ga je u vezu sa sindikalnim pokretom, u kojem se Lula etablirao kao vođa. Godine 1980. - usred desničarske vojne diktature - on i njegovi suborci iskoristili su nezadovoljstvo sindikata i raznih društvenih grupa te osnovali „Partido dos Trabalhadores", radničku stranku PT.

Zlatna vremena kao predsjednik

Nakon ponovne demokratizacije Brazila 1985. Lula da Silva se tri puta bezuspješno kandidirao za predsjednika. Uspio je tek na izborima 2002. Tokom osam godina na čelu brazilske države stvorio je izuzetno političko naslijeđe koje poštuju i njegovi politički protivnici.

Sofisticiranom vanjskom politikom približio je Brazil drugim zemljama Latinske Amerike i dao svojoj državi globalnu težinu u okviru zemalja BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika).

Brazil je 2004. formirao takozvanu skupinu G4 s Njemačkom, Japanom i Indijom, grupu zemlja koje teže stalnom članstvu u Vijeću sigurnosti UN-a.

No prije svega je Brazilcima dao novo samopouzdanje i izliječio ih od desetljetnog kompleksa „pasa lutalica”.

Gospodarski napredak za milijune

Ali Lula je vjerojatno najpoznatiji po svojim društvenim programima. Tokom njegova dva mandata oko 20 milijuna ljudi se iz niže klase podiglo u srednju klasu: s „Obiteljskim fondom" („Bolsa Familia”) koji je povezivao socijalnu pomoć́ za siromašne obitelji, obrazovanje djece i druge programe.

To je bilo praćeno neusporedivim uzletom brazilske poludržavne naftne kompanije Petrobras, koja je otkrila nova naftna polja i razvila inovativne tehnike proizvodnje. Globalna gospodarska kriza 2008. pogodila je i Brazil, koji je i dalje bio gospodarski izoliran, ali mnogo manje nego druge zemlje u regiji.

Moć́ Radničke stranke se nastavlja

Godine euforije kulminirale su izborom Brazila za domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu 2014. i Ljetnih olimpijskih igara 2016.

Njegova socijalna politika, procvat gospodarstva i, ne manje važno, njegova karizma, donijeli su Luli povremeno rekordnu podršku građana od 87 posto. Lulina popularnost je bila tolika da je na predsjedničkim izborima 2010., na kojima se nije mogao kandidirati poslije dva mandata, bila ključna da izbore dobije prilično bezbojna Dilma Rousseff koju je on podržavao.

Duge sjenke uspjeha

Loše strane njegovih predsjedničkih mandata dugo mu nisu naštetile. Već́ u lipnju 2005. otkriveno je da članovi vlade zastupnicima mjesečno uplaćuju novac kako bi kupili većinu u parlamentu. Nakon razotkrivanja ovog takozvanog skandala Mensalao mnogi su istaknuti političari završili iza rešetaka. Samom Luli se nikada nije moglo dokazati čak ni da to je znao za tu praksu.

Suđenja su trajala godinama. Lulin šef kabineta Jose Dirceu osuđen je tek 2012. kao šef te višestranačke mreže za potkupljivanje. U to vrijeme Lula više ni nije bio toliko politički aktivan, djelomice zato što mu je 2011. dijagnosticiran rak grla koji je kasnije izliječio.

Kamen spoticanja, skandali i gubitak vlasti

Veliki pad njegove stranke počeo je 2013. Rastuća ogorčenost zbog gospodarske krize i sumnje u korist od velikih događaja (Svjetsko prvenstvo 2014. i Olimpijske igre 2016.) kod velikog dijela stanovništva izbijali su u nacionalnim, ponekad nasilnim prosvjedima.

Jedva godinu dana kasnije, u ožujku 2014., počelo je najveće suđenje za korupciju u povijesti Brazila: „Operacija autopraonica" („Operacao Lava Jato"). Otkrivena je zamršena mreža institucionaliziranih pronevjera i pranja novca oko naftne kompanije Petrobras, a u središtu skandala je bila PT i nekoliko drugih stranaka.

Na predsjedničkim izborima u listopadu 2014. brazilsko stanovništvo je bilo podijeljeno kao nikada u zadnjih nekoliko desetljeća. Dilma Rousseff je ponovo, ali tijesno pobijedila. No u kolovozu 2016. je smijenjena s dužnosti.

Politička smrt sudskom odlukom

Lula da Silva je još 2017. krenuo na turneju u kampanji za predsjedničke izbore krajem 2018. No on je bio jedan od optuženih u istrazi Lava Jato: Luli je navodno velikodušno renoviran luksuzni stan - u zamjenu za unosne narudžbe Petrobrasa kod građevinske tvrtke OAS. Lula je uvijek isticao svoju nevinost i opisao je slučaj protiv njega kao političku klevetničku kampanju osmišljenu kako bi se spriječila njegova kandidatura.

Ali nije pomoglo. Bivši predsjednik je proglašen krivim i osuđen na 12 godina i jedan mjesec zatvora. Kada je 7. travnja 2018. počeo izdržavati zatvorsku kaznu, bio je u predizbornim ispitivanjima javnog mnijenja daleko ispred svih. Ali ovoga puta njegov sjaj nije bio dovoljan da bi pomogao pobjedi rezervnog kandidata PT-a, bivšeg guvernera Sao Paula Fernanda Haddada.

Povratak na vlast

Kada je desničarski populist Jair Bolsonaro postao predsjednik države, slučaj Lule da Silve se nastavio vući po sudovima. U travnju 2021. Vrhovni sud je na kraju poništio sve četiri presude za korupciju protiv Lule jer sud u Curitibi, koji je vodio postupke, nije bio nadležan.

Time su Luli da Silvi vraćena politička prava - i on ih je odmah iskoristio i prijavio se kao kandidat za predsjedničke izbore 2022. Međutim, zbog svoje umiješanosti u brojne slučajeve korupcije, Lula Da Silva više nije veliki predsjednik konsenzusa kakav je nekada bio. Mnogi su ga možda izabrali prvenstveno zato što je od početka smatran najperspektivnijim protivnikom aktualnog predsjednika Bolsonara. Birali su manje zlo, moglo bi se reći.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu