„Postoje dokazi da je ukidanje slobode kretanja rezultiralo manjkom radne snage u raznim sektorima britanskog tržišta rada", kaže Chris Forde sa Sveučilišta u Leedsu. On je sa znanstvenicima sa Sveučilišta Oxford istraživao efekte Brexita. I tvrdi da napuštanje EU-a nije jedini faktor koji je doveo do sadašnje situacije.

U studiji predstavljenoj u ponedjeljak (15.8.), stručnjaci su kao ostale razloge manjka radne snage naveli i pandemiju koronavirusa, odnosno činjenicu da su se mnoge radnice i radnici odlučili za nešto raniji odlazak u mirovinu nego inače. Osim toga, postoje i neki problemi koji su specifični za određene branše. Tijekom prošle godine je bilo premalo vozača, zbog toga su police u supermarketima jednim dijelom ostale prazne, a benzinske crpke nisu mogle biti opskrbljene gorivom.

Teško je, napominju istraživači, u potpunosti „izolirati" posljedice prekida slobode kretanja od drugih posebnosti uočenih na tržištu rada nakon pandemije. Kada poslodavci imaju problema u potrazi za dovoljnim brojem radnika, onda je za to zaslužno više različitih faktora, tvrdi se. Neka zanimanja jednostavno nisu dovoljno atraktivna zbog dugoročnih trendova u tom sektoru, poput niskog rasta plaća.

Problemi u gastronomiji

Pogotovo u sektorima kao što su gastronomija ili logistika britanski poslodavci su se ranije u velikoj mjeri oslanjali na radnu snagu iz ostatka Europske unije, stoji u istraživanju britanskih znanstvenika. I baš zato sada oni imaju velikih problema u pokušaju da popune prazna radna mjesta.

Broj stečajeva britanskih restorana u protekloj godini je porastao za skoro dvije trećine (64%), to je nedavno objavila revizorska kompanija UHY Hacker Young. U sezoni 2020./21. (do 31. ožujka), zatvoreno je 856 restorana, u godini kasnije njih 1406.

Posljedice tog trenda posebno osjećaju manji restorani koji više ne mogu tek tako zapošljavati radnike iz EU-a, kaže partner UHY-a Peter Kubik. "Mnogi ne mogu jednostavno naći dovoljno radnika da bi poslovali s profitom."

Kompliciran vizni režim

S izlaskom iz Europske unije, u Velikoj Britaniji je automatski prestalo vrijediti pravilo slobode kretanja – pravo građana EU-a da mogu živjeti i raditi u svim zemljama Unije. Sada su potrebne skupe vize koje, doduše, „sponzoriraju" poslodavci, ali postupak izdavanja je dugotrajan i kompliciran. 

Istraživači tržišta rada u svojoj studiji podsjećaju da se sustav doseljavanja, odnosno pristupa britanskom tržištu rada, nakon Brexita liberalizirao za državljane onih zemalja koje nisu članice EU-a, ali da je istovremeno uveden vizni režim za građane Unije – dakle za one ljude koji su prije Brexita mogli raditi u bilo kojoj branši: „Posljedica je da se u sektoru niskih plaća, u kojem su bili aktivni radnici iz EU-a, sada više ne izdaju radne vize, uz nekoliko iznimaka, na primjer kod njegovatelja ili sezonskih radnika."

Cilj koji nije ispunjen

Britanska vlada je kao cilj proglasila kreiranje „visokokvalificirane privrede s visokim plaćama". Britanski poslodavci su trebali popuniti radna mjesta domaćom radnom snagom i – povećati razinu plaća.

Ali za sada uopće nema naznaka da su se plaće znatnije povećale nakon Brexita, zaključuju istraživači. Neki poslodavci, koji su bili ovisni o radnicima iz EU-a, prilagodili su se novim uvjetima tako da su počeli manje proizvoditi ili su automatizirali radne procese. Neke su poslove, pogotovo u poljoprivredi, dobili ljudi koji ne potječu iz EU-a, ali to, kako se tvrdi, nije prikladna alternativa za sva poduzeća.

Inflacija veća od 13%?

Posljedice porasta cijena energije i loših konjunkturnih očekivanja diljem svijeta sve više opterećuju i britansku ekonomiju. Ona je na proljeće ove godine već zabilježila lagani pad. Od travnja do lipnja 2022. je BDP pao za 0,1% u odnosu na prvi kvartal tekuće godine. Bank of England prognozira da bi ta zemlja koncem ove godine mogla završiti u recesiji, koja bi onda mogla potrajati cijelu iduću godinu. Ako se taj scenarij potvrdi, to bi bila najduža recesija u povijesti Velike Britanije od velike globalne financijske krize.

Zbog eksplozije cijena energije i problema s dobavnim lancima, potrošačke cijene u Velikoj Britaniji su porasle za 9,4 posto. Središnja banka računa da bi inflacija do kraja 2022. mogla porasti na više od 13%.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

tagesschau.de/ARD/dpa/ms