„Vjerujem da će dogovor biti postignut i da ćemo ga sutra moći potvrditi", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu navečer.

Međutim dogovor o Brexitu je tijekom noći propao. Iako su pregovarački timovi, prema navodima koji su procurili do novinara, pronašli rješenje za irsko-irsku granicu, britanski premijer Boris Johnson nije mogao jamčiti podršku parlamenta kako bi dogovor bio zaključen već u četvrtak.

Tako ostaje nada da će se nešto dogoditi u sljedeća dva tjedna jer je rok za Brexit trenutno kraj listopada, a Johnson odbija tražiti odgodu. Ako dogovora ne bude, Velika Britanija bi trebala napustiti Europsku uniju bez ikakvog aranžmana o budućim odnosima.

Macron je malo ljut

I bez drame oko Brexita čelnike zemalja EU-a u četvrtak i petak čeka vrlo neobičan sastanak. „To je vrlo neobičan samit jer su sva velika pitanja otvorena", rekao je jedan diplomat za DW. „Jedino je izvjesno da samit počinje u četvrtak popodne."

Macron stiže pomalo uvrijeđen jer je Europski parlament zbog ranijih afera srušio Sylvie Goulard, Macronovu kandidatkinju za komesarku u Europskoj komisiji (EK).

Francuski predsjednik krivnju pripisuje Ursuli von der Leyen, donedavnoj njemačkoj ministrici obrane koja će ubuduće voditi EK. Njih dvoje bi se trebali sastati na marginama samita i odlučiti koji Macronov kandidat bi mogao dobiti podršku europskih zastupnika.

Ali to je možda i manja nevolja za Macrona. Veća je što je prilično usamljen po pitanju proširenja Europske unije na zapadni Balkan. Prema najavama, kancelarka Angela Merkel će se snažno založiti da se odobri početak pristupnih pregovora sa Skopjem i Tiranom.

Macron to striktno odbija držeći se formule koju je ponovio i tijekom nedavne posjete Srbiji: – prvo EU treba riješiti svoje probleme, onda možda proširenje.

Službeni Pariz je bio nepopustljiv i tijekom pripremnog ministarskog sastanka uoči ovog samita iako gotovo sve ostale članice EU-a kao i Europska komisija i parlament smatraju da su ispunjeni uvjeti da se s Albanijom i Sjevernom Makedonijom započnu pregovori.

Koliko novca i što s njim?

I na kraju, možda bi još više svađe mogao izazvati novac. EU treba donijeti novi sedmogodišnji budžet (2021.-2027. ). Njemačka, koja spada u najveće neto platiše u proračun EU-a, traži da taj budžet ne prijeđe 1 posto BDP-a Europske unije. Francuska bi  1,03 , a EK do 1,13 posto.

Iza tih promila kriju se milijarde eura s kojima Nijemci žele biti štedljiviji. Nekako valja popuniti rupu u proračunu koja će nastati kada Velika Britanija napusti EU – Berlin predlaže da se malo i stegne remen.

Nema suglasnosti ni o tome na što treba trošiti novac. Francuska ne želi smanjivati poljoprivrednicima, što je tradicionalno najveći izdatak iz budžeta EU-a. Njemačka pak govori o inovacijama, troškovima migracije i ulaganju u budućnost. Gospodarski slabije članice ne žele da se umanjuje razvojna pomoć manje razvijenim regijama EU-a.

Vjerojatno je da će se ta rasprava samo načeti, a da će dogovor pasti tek za godinu dana.

Oprezno s Turskom

Suglasnost donekle vlada kada je u pitanju invazija Turske na kurdska područja u Siriji. Ankara je pozvana da se povuče, ali EU ipak nije izglasala embargo na izvoz oružja Turskoj. Francuski prijedlog da se razmotre i gospodarske sankcije protiv Turske izgleda nije naišao na podršku.

Osuđivanje ofenzive ali bez konkretnih sankcija može se povezati s izbjegličkim sporazumom prema kojem EU šalje novac Turskoj, a ova zadržava milijune sirijskih izbjeglica.

Diplomati s kojima je razgovarao DW ne očekuju konkretno proširenje sporazuma, ali se nadaju da će tijekom samita postati jasno kako EU namjerava i dalje surađivati s Turskom po ovom pitanju. Poslije prijetnji iz Ankare da bi mogli otkazati dogovor nedavno je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer hitno posjetio Tursku i Grčku.

Europski čelnici bi se, kao i obično, trebali razići u petak popodne. No možda će se ubrzo ponovo vidjeti u istom sastavu. Ako se nešto pokrene oko Brexita, već do kraja mjeseca je moguć izvanredni susret na vrhu kako bi se dogovor zapečatio.