1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brine li EU utjecaj Kremlja na Zapadnom Balkanu?

Marina Maksimović
14. studenoga 2017

Povjerenica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini tvrdi da je EU najvažniji čimbenik na Zapadnom Balkanu i da se ne brine zbog utjecaja s istoka. Njezin optimizam ne dijele i sve zemlje članice.

Symbolbild Beziehungen EU - Russland
Foto: picture-alliance/RIA Novosti/V. Sergeev

Poslije više intervencija, kako pojedinih zemalja članica, tako i nekih stručnjaka za sigurnost, ministri vanjskih poslova Europske unije razgovarali su u ponedjeljak u Bruxellesu o efikasnosti i kapacitetima jedinice koje se bavi Europskim strateškim komunikacijama. Ta radna grupa osnovana je prije dvije godine po nalogu Europskog vijeća, a u cilju prepoznavanja, analize i odgovora na pro-rusku propagandu u Europi. StratKom danas broji ukupno 20 djelatnika raspoređenih u tri tima: Sjever, Jug i Zapadni Balkan, koje rade pod okriljem Europske službe za vanjske poslove.

I dok u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) naglašavaju da se tijekom dvije godine radilo na jačanju StratKoma, a kao posljednji korak naprijed navode formiranje dvočlanog tima koji se bavi pitanjima strateških komunikacija za Zapadni Balkan, mnogi u EU tvrde da je to nedovoljno. Oni direktno optužuju visoku predstavnicu Federicu Mogherini da zanemaruje problem „dezinformacija i propagande" koji, prema riječima osam ministra vanjskih poslova Europske unije, potpisnika otvorenog pisma upućenog šefici EU-diplomacije, postaje „sve više sofisticiran i uzima sve više maha" kako u EU, njenom susjedstvu tako i na zapadnom Balkanu.

„Nisam zabrinuta za utjecaj ili prisustvo bilo kog od partnera neke zemlje regije jer sam se uvjerila, i to više puta – između ostalog i tijekom i prošle godine kada su te zemlje bile suočene s nazovimo to 'kompliciranim političkim i izbornim situacijama' – da kada je EU prisutna, prisutna sa svom svojom snagom i jedinstvom, da onda nema drugog partnera koji imaj jači utjecaj od EU-a u regiji. Regija jest Europa", odgovorila je Mogherini na pitanje koje joj je DW postavio povodom sve glasnijih zahtjeva za jačim odgovorom EU-a na širenje ruske propagande na zapadnom Balkanu.

Fedrica Mogherini je to pitanje iskoristila kako bi poslala još jednu poruku regiji, koja je upravo u skladu s onim što i je primarna politika Europskih strateških komunikacija u posljednje dvije godine, a to je „pozitivna komunikacija": „Mi smo jedno. Mi smo obitelj. Mi smo geografski i povijesno vezani. Kad je EU postojana i jedinstvena i kad su naši partneri (na zapadnom Balkanu) postojani i jedinstveni, onda ni jedan drugi utjecaj ne može biti jači od tog", zaključila je Federica Mogherini.

StratKom za Zapadni Balkan

Federica Mogherini i Sergej Lavrov u MoskviFoto: Reuters/S. Karpukhin

U odgovoru Federice Mogherini eksplicitno se ne spominje ni Rusija, niti aktivnosti Moskve na Zapadnom Balkanu. Neki od diplomatskih izvora u Bruxellesu kažu da je to zbog želje šefice EU-diplomacije da se direktno ne suprotstavlja Ruskoj Federaciji koju vidi kao potencijalnog partnera po pitanju važnih globalnih tema kao što su iranski nuklearni program, borba protiv terorizma i klimatske promjene. U Europskoj službi za vanjske poslove objašnjavaju da je osnovni zadatak novo formiranog tima za strateške komunikacije za Zapadni Balkan pozitivna komunikacija s regijom koja je trenutno, kako naglašavaju u Bruxellesu, među prioritetima politike Europske unije.

„Tim za Zapadni Balkan u okviru odjela Strateških komunikacija u Europskoj službi za vanjske poslove radi na promoviranju EU-a, njene politike i vrijednosti u regiji Zapadnog Balkana, kao i na podizanju svijesti u javnosti o opredijeljenosti EU-a kada je u pitanju šest zemlja Zapadnog Balkana i stanovništvo ovog dijela Europe. To podrazumijeva i razvoj ključnih komunikacijskih strategija kada se radi o predstavljanju dobrobiti EU integracija javnosti u regiji ali i u zemljama-članicama. Radi se na jačanju angažmana kroz vidljivije aktivnosti, razmjenu i poticanje međusobnog razumijevanja", objašnjava glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančić.

Aktivnostima, kako ih u Bruxellesu nazivaju, „pro-Kremlja", na cijelom području Europe, bavi se samo dio tima StratKom Istok, koji do sada ima 3.500 „otkrivenih dezinformacija" objavljenih na stranici euvsdisinfo.eu. Na pitanje tko se bavi lociranjem pro-ruske propagande na Zapadnom Balkanu, u EEAS-u navode da je StratKom Istok „u bliskoj komunikaciji" s timom StratKom za Zapadni Balkan, a kao potvrdu toga dodaju da oba tima od ukupno 16 ljudi „sjede na istom katu" zgrade EEAS. Istodobno, posljednja istraživanja javnog mnijenja u Srbiji, koja je u regiji u najvećoj mjeri podložna političkom i medijskom utjecaju Moskve, govore da bi se gotovo svaki treći građanin Srbije odlučio za suradnju s Rusijom prije nego s Europskom unijom.

Podjele u EU

Witold Waszczykowski - Ne ignorirati utjecaj MoskveFoto: picture-alliance/dpa/T. Hase

Zaključak jučerašnje rasprave u Vijeću ministara jest da postoji potreba za jačanjem mehanizma strateških komunikacija EU i to kako u brojnosti onih koji na tome rade, tako i u financijama namijenjenim za ciljana istraživanja. Deklaracija koju je uoči ministarskog sastanka potpisalo 65 stručnjaka i parlamentaraca iz 21 zemlje, traži se od EU-a da se osigura fond od najmanje milijun eura namijenjen prvenstveno suzbijanju pro-ruske propagande i presretanju pro-ruskih cyberskih napada u Europi. Ako se uzme u obzir da Globalni centar za angažiranje – američki pandan europskom StratKomu – ima budžet od 60 milijuna dolara i da broji 80 zaposlenih, onda se s pravom postavlja pitanje koliko je EU ozbiljna u svojoj namjeri da se suprotstavi i odgovori na „napade izvana", uključujući tu i pro-rusku propagandu, učestale cyberske napade, kao i propagandu koju na društvenim mrežama koristi teroristička „Islamska država".

„Cijela Europska unija mora imati jasan stav kada se radi o prijetnjama koje putem cyber napada ili propagandnih aktivnosti dolaze iz Rusije, a usmjerene su protiv naših članica EU-a, ali također i Balkana, istočnog susjedstva i Sirije. Moramo prepoznati tu prijetnju, prihvatiti da postoji i da za to izdvojimo resurse. Čini mi se da neke od zemalja članica podcjenjuju te ruske prijetnje i radije bi se fokusirale na drugu stranu", poručio je poljski ministar vanjskih poslova  Witold Waszczykowski. On je inače, zajedno s ministrima vanjskih poslova Hrvatske, Češke, Litve, Latvije, Rumunjske, Švedske i Velike Britanije potpisnik pisma u kome se od Federice Mogherini traži jačanje sve tri jedinice StratKom, uključujući i onu za Zapadni Balkan.

I dok šefica diplomacije Europske unije navodi da je dobila političku podršku za jačanje strateških komunikacija EU-a, ali da se čeka i „zeleno svjetlo" ministara financija, pojedine zemlje članice najavljuju da će same formirati nacionalne timove koji će se baviti pitanjima suzbijanja pro-ruske propagande.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi