Odnosi između Velike Britanije i Europske unije nisu nikada bili jednostavni. Nakon jasne pobjede torijevaca, konzervativni britanski premijer David Cameron vjerojatno će biti na čelu vlade još pet godina. U Europskoj uniji na tu izbornu pobjedu gleda se sa zebnjom. Jer, Cameron je za 2017. najavio održavanje referenduma o ostanku Velike Britanije u EU-u, a i prije toga želi ponovo pregovarati od odnosu s Bruxellesom jer želi povlastice za svoju zemlju. Inače, Britanci su već i do sada uspjeli za sebe isposlovati više posebnih pravila. Velika Britanija praktički već sada stoji, takoreći, "jednom nogom izvan EU-a". Evo nekih od izuzetaka koji vrijede samo za Britance:

POPUST ZA BRITANCE

Budući da je Velika Britanija u proračun EU-a uplaćivala mnogo, ali je malo dobivala nazad, tadašnja britanska premijerka Margaret Tatcher je 1984. godine uspjela za svoju zemlju izboriti da dobiva nazad 66 posto onoga što je uplatila u europsku blagajnu. To pravilo vrijedi i danas, mada su se uvijek iznova zbog toga bunile neke druge članice Unije. No to se pravilo može ukinuti samo ako London na to pristane.

SLOBODA KRETANJA

Tko iz Njemačke putuje u Francusku, Austriju ili Nizozemsku, na granici ne mora pokazati nikakav dokument. No to ne vrijedi za one koji žele u Veliku Britaniju. Naime, ta se zemlja nije priključila Schengenskom sporazumu koji građanima EU-a omogućuje nesmetano putovanje od Italije do Norveške, od Portugala do Poljske.

SURADNJA PRAVOSUĐA I POLICIJE

Od kada je 2009. na snagu stupio Lisabonski sporazum, Velika Britanija može birati koje će europske zakone s područja pravosuđa i unutarnje politike preuzimati. Osim toga, britanska vlada je uspjela postići i to da može odustati od primjene 130 zakona iz donesenih prije Lisabonskog sporazuma. U prosincu 2014. je London ponovo usvojio 30 europskih pravila koja je prethodno bio ukinuo, među njima i pravilo o europskom uhidbenom nalogu. Ta britanska "izbirljivost" živcira druge članice EU-a.

OBRAMBENA POLITIKA

Na području obrambene politike London se oslanja na NATO. Kada je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u ožujku pozivao na osnivanje europske vojske, iz Londona je odmah kao odgovor stiglo jasno "No". "Obrana je nacionalna, a ne europska stvar", priopćeno je iz britanske vlade. Iako je Velika Britanija krajem 90-ih godina prošlog stoljeća odustala od svog otpora utemeljenju zajedničke sigurnosne i obrambene politike, nastavila je budno paziti da Europljani s time ne pretjeraju. Tako je spriječila i otvaranje glavnog vojnog zapovjedništva u Bruxellesu. Zato se europskim vojnim angažmanima poput onog u Maliju zapovijeda decentralizirano, iz pojedinih država članica.

FINANCIJE

I u krizi eura Velika Britanija se pomalo distancirala od eurozone. London je sa zabrinutošću pratio mučne pokušaje spašavanja eura. Osim toga, britanska se vlada bojala i za posljedice koje bi stroža pravila za poslovanje banaka i uvođenje poreza na financijske transakcije mogla imati po London kao financijsko središte. Mnoge članice EU-a oštro su kritizirale i to što se Velika Britanija nije priključila sporazumu o većoj proračunskoj disciplini.