Na kraju je izgledalo kao da je Theresi May laknulo, kada je ispred poznatih crnih vrata u Downing Street 10 izjavila: "Ovaj ugovor je najbolje što smo mogli dogovoriti." Nakon žučne rasprave vlada ga je odlučila podržati. "I glavom i srcem vjerujem da je ova odluka najbolja za Veliku Britaniju". No da sve neće ići glatko bilo je još sinoć jasno: više ministara imalo je ozbiljne rezerve prema tekstu dogovora, a nekoliko ih je odmah u četvrtak i povukolo konzekvence: Ministar za Brexit Dominic Raab, državni tajnik za Sjevernu Irsku Shailesh Vara i ministrica rada Ester McVey su podnijeli ostavke. Britanski mediji prenose da se tokom narednih dana mogu očekivati dalje ostavke političara zbog neslaganja sa načinom na koji premijerka Mey izvodi svoju zemlju iz Europske unije.

Nezadovoljstvo na svim stranama

Jučer je sve izgledalo drugačije. Nakon petosatne rasprave vlade, i nakon otkazivanja konferencije za novinare najprije su se pojavile ozbiljne sumnje, hoće li May uspjeti uvjeriti većinu ministara u nužnost i opravdanost dogovora. No, premijerka je uspjela politički preživjeti i tu prepreku oko Brexita, za koju stalno tvrdi: "To je ono za što su glasali britanski građani".

Nedugo nakon što je priča o ovom uspjehu stigla iz Londona, pregovarački partneri konačno su objavili svih 586 stranica sporazuma o istupanju iz EU na svojim web stranicama. Sada su ministri konačno mogu detaljno pročitati u što su se zapravo upustili.

Za neke je to bilo previše. Tvrdolinijaški zastupnici Brexita, poput Jacoba Reesa-Mogga ili Borisa Johnsona, već su unaprijed izrazili svoje negodovanje protiv sporazuma. On, kako je rekao Johnson, vodi u „vazalski položaj" i predstavlja bankrot premijerke. Ultrabrexitovac Nigel Farage ga je okarakterizirao kao "najgori dogovor svih vremena". 

A predstavnici sjevernoirskog DUP-a su izražavali sumnju u to, da će moći podržati sporazum. Theresa May se tek kasnije tokom večeri uspjela susresti sa šeficom DUP-a Arlene Forster, koja je prethodno prijetila ozbiljnim negativnim posljedicama ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi.

Sada ugovor sadrži neku vrstu posebnog tretmana za Sjevernu Irsku. Ta regija bi trebala biti uže povezana sa EU-a od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi se izbjegle granične kontrole između Republike Irske i Sjeverne Irska nakon Brexita.

Theresa May je u vezi s time izjavila da taj takozvani "backstop", reosiguranje za Sjevernu Irsku, nikada ne bi trebao biti implementiran. Budući odnos sa EU-om riješiti će granični problem. No, gotovo nitko ne vjeruje u to da će 20 mjeseci tranzicije biti dovoljno za pregovore o postizanju novog trgovinskog sporazuma.

A Brexitovci su također bijesni, jer ne postoji jednostrana izlazna klauzula iz backstopa, odnosno privremene carinske unije, na kojoj se temelji reosiguranje. Sadašnji dogovor predviđa da se to može okončati samo uz suglasnost obiju strana, a time Velika Britanija godinama može ostati vezana uz regulative EU-a.

Države članice EU

Na prvi pogled bi iz perspektive država članica EU trebalo biti manje problema sa ugovorom. Prava građana Europske unije nakon Brexita već su utvrđena, jednako kao i račun koji Velika Britanija mora platiti prilikom istupanja. Najvažnija točka bila je unutarnja irska granica. Kada bi se mogle tamo izbjeći granične kontrole, to bi bilo u skladu s interesima preostalih 26 zemalja članica, tim više što će se Velika Britanija nastaviti pridržavati pravila Bruxellesa u specifičnim područjima kao što su pravo na konkurenciju, ekološki te socijalni standardi.

Ali to bi bio odlučujući uvjet. U suprotnom bi Velika Britanija imala pristup unutarnjem tržištu EU-a, ali ne bi morala ispunjavati te standarde, čime bi dobila povlašten položaj u konkurentnosti. No moglo bi se dogoditi i da vlade nekih država kažu kako je EU previše izašla u susret u Londonu. Šefovi država i vlada EU mogli bi se krajem mjeseca sastati na posebnom samitu, kako bi donijeli zajedničku odluku. U suprotnom bi redovni samit EU-a sredinom prosinca bio posljednja prilika za to. Ali, to bi Theresi May ostavilo malo vremena za usvajanje potrebnih zakona u britanskom parlamentu.

Europski parlament

Ono što države članice i parlament žele izbjeći je mogućnost da London sam izabere ono što mu odgovara, a tu su prije svega radi o uživanju prednosti kao da je Velika Britanija članica EU, poput slobodnog kretanje roba na unutarnjem tržištu EU, a da se pri tome ne ispunjavaju obaveze, poput slobode kretanja osoba.

Moglo bi se dogoditi da se Europski parlament usprotivi dogovoru ukoliko Velika Britanija, pa čak i samo privremeno, ostane povezana sa EU-om putem neke vrste carinske unije i Sjevernom Irskom na unutarnjem tržištu, a bez da bude članica.

Postoji li šansa za „ne-Brexit"?

Trenutno, promatrači u Londonu kažu da bi Theresi May mogla nedostajati većina koja bi joj omogućila da njen deal prođe u parlamentu. Tada bi se mogla otvoriti vrata za drugi referendum. Budući da su mnogi Britanci sada zbunjeni pred Brexitom, koji im neće donijeti ništa od obećanih pogodnosti, već prije svega gubitak nekih dosadašnjih prava, poput prava na suodlučivanje i vjerojatno gubitak ekonomske moći. Kao što je Theresa May rekla na kraju svog obraćanja medijima:"Pred nama su teški dani."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android