Charlotte Owen je pred rekordom. Ako sve bude išlo po planu ova 29-godišnja žena bi mogla uskoro postati najmlađa osoba koja je doživotno imenovana u Dom lordova (House of Lords). Owen je bila savjetnica bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona i zahvaljujući njemu je predložena za članicu gornjeg doma britanskog parlamenta. Nominacije kao što je ova ili gotovo isto tako starog bivšeg Johnsonovog suradnika Rossa Kempsella ili nekih zastupnika za koje se smatra da su bili u prisnom odnosu s bivšim premijerom kod kritičara izazivaju srdžbu.

„Lakaje i darovatelje" Konzervativna stranka gura u prestižni dom, kritizira vođa oporbe Keir Starmer iz Laburističke stranke. Njegova zamjenica Angela Rayner govori o „podlom pokušaju manipulacije sustava tako što se instalira pokretnu vrpcu za drugove". Laburisti bi htjeli ukinuti Dom lordova i stvoriti novi gornji dom Britanskog parlamenta. Samo tako može biti ponovo vraćeno povjerenje u političke institucije koje je uzdrmano brojnim skandalima pod Johnsonom i u redovima Konzervativne stranke, kažu oni.

Sporni barun Lebedev

Pritom pogled uvijek iznova pada na Dom lordova. Tamo, zahvaljujući Johnsonu, sjedi njegov drug Jevgenij Lebedev. Taj sin oligarha i vlasnik novina „Evening Standard" dosad je u oči upao prije svega po svojoj, i za britanske prilike krajnje bombastičnom naslovu: „Barun od Hamptona u londonskoj općini Richmond na Temzi i Sibira u Ruskoj Federaciji".

Kao i svi dosadašnji bivši premijeri i Johnson može svojim „Resignation Honours List" imenovati još osoba u Dom lordova. Na popisu je primjerice, po pisanju britanskih medija, bivša ministrica kulture Nadine Dorries. Prisna suradnica bivšeg premijera u očima kritičara vrijedi kao jedna od najnesposobnijih političarki u novijoj povijesti. Kandidat je navodno i milijarder i veliki darovatelj za stranku torijevaca David Ross.

Za Senat nacija i regija

Imenovanje u Dom lordova nije samo simbolično iskazivanje časti. Dom lordova ima stvarni utjecaj na politiku. Kao gornji dom parlamenta on može promijeniti ili blokirati zakone koje je prihvatio donji dom, u kojem su izabrani narodni zastupnici. Kritičari pretpostavljaju da Johnson svojim imenovanjima želi svojoj stranci olakšati prihvaćanje konzervativnih zakona.

Kako si šef laburista Starmer zamišlja budućnost gornjeg doma, to on sad namjerava razraditi. Govori se o nekoj vrsti doma pokrajina. Time bi veći utjecaj mogle dobiti gospodarski slabe regije, kao što su primjerice one na sjeveru Engleske. Potporu mu daje i Društvo za izbornu reformu (Electoral Reform Society): „Ukidanje zastarjelog i nereprezentativnog Doma lordova nudi šansu da se politiku odmakne od Westminstera – i stvori reprezentativni Senat nacija i regija."

To društvo podsjeća i na financije: 323 funte dnevno stoje na raspolaganju članovima Doma – bez poreza. Članovi Doma su oko 800 barunica, lordova i grofova. U cijelom svijetu samo Kina sa svojim Narodnim kongresom ima veći parlamentarni dom. Kritičari govore o napuhanom sustavu, koji bi uskoro mogao postati još veći. Osim Johnsona i njegova nasljednica Liz Truss ima pravo predlagati osobe u Dom lordova – iako je samo nekoliko tjedana obnašala dužnost britanske premijerke.

Ukinuti sustav nasljeđivanja?

Je li to tradicija koju valja čuvati ili se to može ukinuti? Stručnjaci uočavaju nedostatke. Ali, kritični su prema radikalnoj reformi. Britanija bi izgubila puno stručnjaka, smatraju oni, jer na čuvenim crvenim klupama sjede primjerice i bivši suci. Razjasniti bi trebalo i kako bi Dom pokrajina mogao biti odvojen od utjecaja pokrajinskih vlada, pogotovo zato što pojedini dijelovi zemlje već šalju svoje izaslanike u Donji dom.

Pravnik Alexander Horne zalaže se za male korake. Jedna ideja je da se ukine sustav nasljeđivanja. Trenutno su u Domu lordova 92 osobe koje su svoje mjesto i titulu dobili zahvaljujući precima. Mogli bi biti ukinuti i Lords Spiritual, to je 26 biskupa u Domu lordova. To dvoje nije prikladno jednoj modernoj demokraciji, mišljenje je koje zastupa Institute for Government. Mogući korak je i uvođenje gornje granice.

Kritičarima bi za početak moglo ići u prilog teško stanje Konzervativne stranke. Neki torijevci zahtijevaju od premijera Rishija Sunaka da on blokira imenovanje bivše ministrice Dorries i troje drugih zastupnika. U protivnom bi u njihovim okruzima bilo nužno provesti nove izbore – a na njima bi torijevci, s obzirom na trenutno loše stanje prema ispitivanjima javnog mnijenja, vjerojatno izgubili.

aj/dpa