1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Brutalni preodgoj njemačkih tinejdžera u Rumunjskoj

Cristian Stefanescu
7. rujna 2019

U Rumunjskoj se vodi istraga o zbivanjima u jednom omladinskom centru na sjeveru zemlje. Postoje ozbiljne optužbe da su tamo njemački tinejdžeri, u okviru socijalnog projekta preodgajanja, bili tretirani kao robovi.

Selo u regiji Maramures
Idila koja zavarava - selo u regiji MaramuresFoto: picture-alliance/dpa/Arco Images

U Rumunjskoj je izbio veliki skandal: zbog optužbi da su se bavili trgovinom ljudi, da su brojne osobe bespravno lišavali slobode te da su ih teško zlostavljali do sada je pet osoba uhićeno. Među njima je i jedan Nijemac - voditelj socijalnog projekta u okviru kojeg je navodno došlo do ovih teških kaznenih djela. Rumunjsko javno odvjetništvo ih optužuje za osnivanje kriminalne organizacije u okviru koje su pod plaštom jednog "Projekta za preodgoj" zloupotrebljavali i kao roblje koristili desetke djece i mladih iz Njemačke te se pritom bogatili. Najmanje četvoro djece je već i dalo svoj iskaz o brutalnim metodama koje su u tom "omladinskom centru" korištene.

Po navodima istražitelja, njemački voditelj projekta i njegovi rumunjski suradnici su mladima uskraćivali hranu, zatvarali ih i tukli. Oduzimali su im putovnice i osobne dokumente, slali ih da rade a različitim farmama najteže poslove, a nerijetko su ih tjerali da noće u štalama, zajedno s životinjama. Tako glase službene optužbe. Voditelj projekta međutim, ali i neki među mladima, te tvrdnje negiraju. 

Život u Maramuresu je jednostavan - ali težakFoto: picture-alliance/Liba Taylor/Robert Harding

Projekt Maramures

Već duže od 15 godna jedan njemački bračni par vodi na sjeveru Rumunjske, u idiličnoj brežuljkastoj regiji Maramures, jedan socijalni projekt za djecu i mlade iz Njemačke s teškim poremećajima u ponašanju. Ideja "Projekta Maramures", koji se financira sredstvima javnih službi u Njemačkoj, je da se mladima koji dolaze iz vrlo loših socijalnih uvjeta pruži nova šansa. Ideja je da se mladima koji su psihički nestabilni, ovisni o drogama ili su već postali delikventi, u okružju daleko od civilizacije i njihovog uobičajenog socijalnog konteksta, takoreći u novom svijetu, pruži perspektiva za otpočinjanje jednog novog života.

Život seljaka u Maramuresu je težak. Radni dan počinje u pet sati ujutro, moraju se nahraniti krave i svinje, očistiti štale, donosi se drvo iz obližnje šume, i treba okopavati polja. Djeca su pomagala u kućanstvu, u kovačnici ili na tkalačkom stanu. I tako svaki dan, od jutra do mraka. Njemački uredi za skrb o djeci i mladima su te mlade ljude slali u jedan sasvim drugačiji svijet od njihovog kako bi tamo preko teškog rada bili "preodgojeni". 

Preodgoj u inozemstvu - unosan posao?

Još 2007. su se u rumunjskim medijima pojavili prvi izvještaji o očiglednim nepravilnostioma u radu ovog omladinskog projekta. A godinu dana prije toga je njemački magazin Der Spiegel objavio tekst u kojem je riječ o tome da neke organizacije koje je teško kontrolirati u nekim zabačenim krajevima izvan Njemačke iskorištavaju mlade. Slični projekti poput ovog u Rumunjskoj postoje i u Poljskoj, Grčkoj, Rusiji, ali i na Kavkazu, u zemljama Latinske Amerike ili u Južnoj Africi. Svi ti projekti funkcioniraju na sličan način: težak fizički rad, oštre kazne, a u slučaju neposluha se primjenjuje fizičko nasilje, mladima se uskraćuje hrana ili ih se zatvara.

Tinejdžeri su radili teške fizičke poslove - između ostalog i u svinjcuFoto: picture-alliance/dpa/S. Sauer

Za to takozvano pružanje "posljednje šanse" njemačka država izdvaja značajne svote novca. Za svaku maloljetnu osobu je bračni par u okviru "Projekta Maramures" navodno dobivao 4.000 do 6.000 eura mjesečno. Nakon prve takozvane "faze privikavanja" koja traje nekoliko mjeseci i za vrijeme koje su mladi bili smješteni u središnjoj zgradi, oni su raspoređivani u obitelji u okolini. One su za to dobivale mjesečno između 200 i 600 eura - i uz to radnu snagu koju nisu plaćali. Godišnje u okviru ovog projekta tu boravi oko 30 mladih.

Lokalni pomagači

Službeni izvještaji rumunjskih vlasti daju naslutiti sve razmjere patnje te djece. Ona su čak bila podvrgnuta i medicinskom tretmanu protiv svoje volje. Tako su primjerice djevojke više puta godišnje dobijale injekcije "kako ne bi ostale u drugom stanju". Državno odvjetništvo navodi i da je bilo više pokušaja samoubojstava zbog pretrpljenih fizičkih i psihičkih trauma.

Na upit Deutsche Wellea, jesu li njemačke i rumunjske vlasti djelovale u skladu sa svojom obvezom staranja o djeci i kontrole njihovog smještaja, rumunjsko javno odvjetništvo je odgovorilo da ne postoje podaci iz kojih bi bilo vidljivo da to nije bio slučaj. No, postoje naznake da su optuženi kod lokalnih vlasti (policija, ured gradonačelnika, socijalne službe) imali pomagače koji su ih primjerice upozoravali o dolasku kontrola. Tako su onda tzv. "problematični" mladi bili pravovremeno "smirivani" lijekovima. Predstavnici lokalnih rumunjskih službi te sve optužbe, naravno, poriču.