Međunarodna zajednica osigurat će dodatnih 7,5 milijardi eura za ublažavanje strašnih posljedica građanskog rata u Siriji. Od toga je pet milijardi donacija, a 2,5 milijardi eura kredita, rekao je europski povjerenik Janez Lenarčič nakon sinoćnje (27.5.) donatorske konferenciji u Bruxellesu koju je organizirala Europska unija i kojom je predsjedavao predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell.

Njemačka je ponovno obećala veliki dio ukupnog iznosa. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Tobias Lindner (Zeleni) najavio je 1,053 milijardi eura za podršku ljudima u Siriji i susjednim državama koje su primile sirijske izbjeglice.

EU je obećao 2,12 milijardi eura za 2024. i 2025. godinu. To uključuje i 560 milijuna eura koji su ove godine već obećani za raseljene i izbjegle Sirijce u Libanonu, Jordanu i Iraku i isto toliko za sljedeću godinu. EU je također obećao milijardu eura za sirijske izbjeglice u Turskoj.

SAD je priopćio da će ta zemlja na raspolaganje staviti skoro 545 milijuna eura humanitarne pomoći za Siriju.

Teška humanitarna situacija

Prema podacima UN-a, u Siriji će ove godine od gladi biti ugroženo 12,9 milijuna ljudi. Svako treće školsko dijete ide u školu bez doručka, a osmero od devetoro djece nije u stanju zadovoljiti ni minimalne potrebe po pitanju ishrane.

„Situacija u Siriji je danas gora nego što je bila prije godinu dana", rekao je Borrell. „Ustvari, nikada nije bilo gore i humanitarne potrebe nikada nisu bile veće".

Neslaganje oko izbjeglica

„Dragovoljni povratak je dragovoljan povratak. Na izbjeglice ne treba vršiti pritisak da se vrate u Siriju", rekao je Borrell. Trenutno, kako se smatra, ne postoje uvjeti za siguran i dragovoljan povratak izbjeglica u Siriju.

Državni tajnik Lindner (Zeleni) je naglasio da iz perspektive Njemačke sirijske izbjeglice i dalje ne mogu biti deportirane u Siriju zbog situacije u regijama koje kontrolira sirijska vlada. „Moramo biti vrlo jasni: siguran i dostojanstven povratak u Siriju moguć je samo na dragovoljnoj bazi", rekao je on. Nedavno je osam zemalja EU-a pozvalo na ponovnu procjenu situacije u Siriji.

Nesporno je da je sirijskom stanovništvu morala biti odobrena međunarodna zaštita nakon izbijanja rata 2011. i u godinama nakon toga, rečeno je sredinom mjeseca na jednoj konferenciji u ciparskoj prijestolnici Nikoziji.

„Međutim, 13 godina kasnije situacija se promijenila, iako je priznato da tamo još nije postignuta puna politička stabilnost", rekli su izaslanici Cipra, Malte, Italije, Austrije, Češke, Danske, Poljske i Grčke.

Cipar je, s obzirom na sve veći broj izbjeglica, posebno inzistirao na tome da se određena područja u Siriji klasificira kao sigurna.

Građanski rat u Siriji je počeo nakon što je Bašar al-Asad nasilno ugušio proteste 2011. U sukobu je poginulo više od 500.000 ljudi, raseljeni su milijuni Sirijaca i teško je oštećena infrastruktura i industrija te zemlje.

dr (tagesschau.de)