I ove godine Vijeće ministara EU-a ponavlja svoju „ozbiljnu zabrinutost“ zbog činjenice da je proces eurointegracija BiH u zastoju, zbog, kako se u Bruxellesu ocjenjuje, „nedostatka političke volje vođa u toj zemlji“. U svojim godišnjim zaključcima europski Vijeće ministara ukazuje na i dalje prisutnu retoriku razdora u BiH. Upozorava se i da dok regija napreduje, BiH zaostaje za svojim susjedima: „Osobno sam proveo mnoge sate u razgovoru o različitim opcijama s političkim vođama te zemlje u potrazi za putem koji vodi naprijed. Mnogo smo postigli, ali politički predstavnici BiH moraju učiniti i taj posljednji korak i postići održiv dogovor o primjeni presude Sejdić/Finci. To je nužno kako bi se BiH pokrenula na svom europskom putu“, izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Füle po završetku sastanka šefova diplomacija EU-a koji su sinoć (17.12.) u Bruxellesu razgovarali o napretku zemalja koje bi mogle postati članice EU-a.

Lajčak: O BiH se ni ne priča

I dok se najviše rasprave vodilo o Srbiji, kojoj je EU za siječanj 2014. godine odobrio početak pregovora o članstvu, i Albaniji, koja ni ovoga puta nije dobila „zeleno svjetlo“ za kandidatski status, šef slovačke diplomacije Miroslav Lajčak stav zemalja članica prema već konstantnoj stagnaciji BiH definirao je ovako: „Nažalost situacija je takva da nitko ne razgovara o BiH. Priča se o jeziku za Albaniju, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, a BiH je danas u kategoriji da se o njoj ni ne priča.“

Naglasivši da je i Slovačka bila u sličnoj situaciji prilikom prvog proširenja EU-a, a da je sada uspješna članice Unije, Lajčak je poručio: „Sve se može nadoknaditi, ali trebalo bi da se uozbiljimo. BiH ima potencijal i izuzetne ljude. Ona zaslužuje bolju perspektivu, a odgovornost je na političkim liderima. Današnja odluka trebala bi poslužiti kao poruka da se na ovakav način ne može dalje.“

Bildt: BiH mora odrasti

Zemlje članice EU-a iz Bruxellesa su još jednom pozvale bosansko-hercegovačke vođe da „bez odgađanja postignu dogovor o primjeni presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić/Finci“, što je nužno kako za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tako i za podnošenje kredibilnog zahtjeva za kandidatski status. Europski ministri naglasili su nužnost uspostavljanja koordinacijskog mehanizma u BiH kada je riječ o europskim poslovima i upozorili da će bez tog mehanizma Europska komisija morati odgoditi razgovore o fondovima predpristupne pomoći za BiH, IPA 2: „Ni u jednu zemlju nismo toliko investirali u posljednjih 15-20 godina kao u BiH u želji da im pomognemo. Na kraju Bosanci i Hercegovci moraju pomoći sami sebi jer je u pitanju njihova zemlja. Oni su ti koji moraju donositi odluke, a ne da stalno čekaju da im netko izvana riješi probleme. Oni su ti koji moraju odrasti“, izjavio je švedski šef diplomacije Carl Bildt.

Hoće li BiH dobiti europskog posrednika?

Uz konstataciju da BiH zaostaje na svom europskom putu, ali i da se suočava s mnogobrojnim izazovima, gdje je nužno posebnu pozornost posvetiti vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranoga kriminala, slobodi medija, što se odnosi kako na slobodu izražavanja tako i na primjere zastrašivanja novinara i rješavanje problema diskriminacije, naročito Roma, EU poručuje da će se već početkom sljedeće godine poseban fokus staviti baš na pitanje BiH: „BiH je problem jer stagnira“, izjavio je slovenski šef diplomacije Karl Erjavec: "Mi smo predložili da se na idućem zasjedanju Vijeća ministara razgovara o akcijskom planu za BiH i da netko iz EU-a bude u ulozi kao što je Catherine Ashton ima u dijalogu Beograda i Prištine. BiH treba takvog posrednika.“
I hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić naglasila je u Bruxellesu da je za BiH nužna proaktivna i posebno dizajnirana europska politika kao i da je prosperitet i stabilnost BiH od vitalnog interesa za život svih u regiji.