Bugarska je dugo bila jedna od politički najnestabilnijih zemalja u Europskoj uniji. U proteklom desetljeću doživjela je devet promjena na vlasti i šest parlamentarnih izbora, od toga tri samo u 2021. godini. Popratne okolnosti bile su ozbiljne korupcijske afere i prekršena obećanja o reformama, socijalne i financijske krize, masovni prosvjedi i građanske pobune. U međuvremenu, ljudi su gajili kratke i brzo razočarane nade u reformu - bilo da se radi o političkim novopridošlicama ili kroz privremene vlade koje su težile promjenama, ali ih nisu provodile.

Sada je u Bugarskoj pukao još jedan san o reformama. U srijedu (22.06.) je srušena vlada premijera Kirila Petkova izglasavanjem nepovjerenja u parlamentu. Bio je to predvidivi kraj dugo tinjajućeg spora u četverostranačkoj koaliciji: dvije liberalne stranke Nastavljamo promjene (PP) i Demokratska Bugarska (DB) te populistička stranka Postoji takav narod (ITN) i nominalno socijaldemokratski, ali zapravo desno-nacionalistički socijalisti (BSP).

Populistički ITN nedavno je napustio vladu. Zajedno s oporbenim strankama, uključujući prorusku nacionalističku stranku, ova stranka je glasala za rušenje vlade. Na prvi pogled radilo se o vanjskopolitičkom sporu: odnosu sa Sjevernom Makedonijom i bugarskom vetu na početak pregovora o njenom pristupanju EU-u. U pozadini je, međutim, bio sukob oko programa domaćih političkih reformi i antikorupcijskih projekata. Ruski rat protiv Ukrajine također je podijelio koaliciju - iako to pitanje nije imalo izravnu ulogu u izglasavanju nepovjerenja.

Na primjer, proruski socijalisti koji su sudjelovali u vladi izjasnili su se protiv isporuke oružja Ukrajini.

Petkova vlada preuzela je dužnost prije samo šest mjeseci, u prosincu 2021., uz obećanja o provedbi radikalnih reformi - u pozadini teške unutarnje političke krize od godinu i pol dana. Sada pad vlade za Bugarsku i istodobno za Europsku uniju dolazi u jednom od najgorih mogućih trenutaka posljednjih godina: pitanje isporuke oružja i sankcija protiv Rusije više puta je stavilo EU i njezine države članice na kušnju. Vjerodostojnost politike proširenja EU-a u jugoistočnoj Europi također trpi sve veću štetu zbog bugarskog veta na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

Što Bugarska želi od Sjeverne Makedonije?

Sjeverna Makedonija je dugo bila predmet domaćih političkih igara moći u Bugarskoj - kao što je slučaj s trenutnim izglasavanjem nepovjerenja. Dva naroda imaju zajedničke povijesne i jezične korijene. U Bugarskoj se, međutim, Makedonci uvelike smatraju dijelom bugarske nacije, a makedonski jezik bugarskim dijalektom.

U unutarnjopolitičkoj kriznoj situaciji, kontroverzni bugarski dugogodišnji i bivši premijer Bojko Borisov instrumentalizirao je to pitanje u jesen 2020.: zbog ozbiljnih optužbi za korupciju protiv njega, upotrijebio je veto na početak pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom kako bi mobilizirao nacionalističke birače.

Zahtjev: Sjeverna Makedonija prvo mora priznati svoje bugarske korijene i svoj jezik kao bugarski dijalekt, a zatim mogu započeti pregovori s EU-om.

Ovakvim stavom Bugarska se izolirala u Europskoj uniji i dobila sličan status kao Viktor Orban. Nakon što je Petkova reformska vlada preuzela dužnost krajem 2021., premijer je uzalud pokušao opozvati veto. Njegov koalicijski kolega Slavi Trifonov, šef stranke ITN, iskoristio je Petkovu politiku početkom lipnja 2022. kao priliku za ostavku u vladi.

Fantomska zabava Trifonova

Zabavljač Slavi Trifonov je populist i korona-skeptik - a njegov ITN fantomska stranka bez ikakvog dosljednog političkog programa, prisutna prije svega kroz izjave njezina čelnika na Facebooku. Kao što je to često slučaj u Bugarskoj, krizna situacija gurnula je ITN na političku površinu i privremeno ju učinila najjačom strankom u Bugarskoj - sve zbog njezinih paušalnih antikorupcijskih obećanja na parlamentarnim izborima 2021.

Sada je, međutim, Trifonov vjerojatno otišao predaleko zbog Petkove antikorupcijske politike i politike transparentnosti. Na primjer, došlo je do spora u Vladi oko načina raspodjele javnog novca - ITN se izjasnio protiv reformi. Istodobno, ta stranka se nije uspjela nametnuti kada je bilo u pitanju imenovanje kontroverznih pojedinaca na državne funkcije, od kojih su neki bili osumnjičeni za korupciju.

Društvo bez iluzija

Kraj vlade Petkova težak je udarac za Bugarsku. Iako ni Petko nije sjajan, prvi put nakon mnogo godina on i njegova vlada napravili su vjerodostojan pokušaj reforme duboko korumpiranih struktura u zemlji. Završetak ovog eksperimenta vjerojatno će dovesti do još veće frustracije zbog političke klase i još više letargije na budućim izborima u već razočaranom bugarskom društvu.

Nakon pada vlade predsjednik Rumen Radev sada mora dati nekome mandat za formiranje vlade i to može učiniti do tri puta. Ako sva tri pokušaja ne uspiju, može raspisati nove izbore. Očekuje se da će Petkova Nastavljamo promjene biti prva stranka koja će dobiti mandat za sastavljanje vlade.

Mnogo godina reformske agonije?

U međuvremenu se pojavljuje moguće rješenje spora oko Sjeverne Makedonije: koliko god iznenađujuće je bivši premijer Borisov stavio veto na početak pregovora o pristupanju EU-u sa susjednom državom, toliko je iznenađujuće to što je njegova stranka, desno konzervativni populistički GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), pristala na povlačenje veta, pa je u petak (24.6.) bugarski parlament izglasao sugasnost za to da Vlada povuče veto, doduše uz neke uvijete Sjevernoj Makedoniji za koje još nije sigurno hoće li ih Skopje prihvatiti.

Jedan od razloga za ovu promjenu je taj što su Borisov i njegova stranka, koji pripadaju Europskoj pučkoj stranci (EPP), sada vanjskopolitički pod prevelikim pritiskom. S obzirom na nadolazeće nove izbore, Borisov se možda želi predstaviti kao vođa jedne odgovorne političke snage. Uspije li se na taj način vratiti u vladu, Bugarska će se suočiti s još mnogo godina reformske agonije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu