Rezovo je mjesto na jugoistoku Bugarske. Ovo mjesto s najbližim turskim selom dijeli Rezovska rijeka. Mještani Rezova se boje da će izbjeglice i migranti čamcima iz Turske doći u njihovo mjesto. Nakon pokušaja vojnog puča u Turskoj, u Bugarskoj strahuju da bi mogao propasti dogovor između EU-a i Turske o izbjeglicama i da bi Turska mogla dozvoliti nesmetan prelazak granice s Bugarskom koja je duga 240 kilometara. Rijeka Rezovska je dio te granice koja je s bugarske strane u međuvremenu zaštićena ogradom dugom 30 kilometara i visokom 3,5 metra. Ograda bi sada, što je moguće prije, trebala biti postavljena duž cijele granice.

Istovremeno bi trebala biti podignuta ograda i duž granice s Grčkom u dužini od 484 kilometra. Nakon što je Makedonija zatvorila granicu s Grčkom, Bugari sada strahuju da će izbjeglice pokušati preko te granice prijeći u EU.

Sofija je jako zainteresirana za dobre odnose s Turskom ne samo zbog turske manjine u Bugarskoj. Međutim, ova zemlja mora biti oprezna u razgovoru s Ankarom. Ne radi se o tome da se ostave otvoreni komunikacijski kanali, nego „da se radi ono što je nužno kako bi Ankara izvršila svoje obveze i kako mi ne bismo bili preplavljeni izbjeglicama“, kaže bugarski premijer Bojko Borisov. On je o ovoj temi telefonom razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i najavio dodatnu pomoć EU-a u iznosu od šest milijuna eura.

Osim toga, trebala bi stići i dodatna sredstva koja bi ubrzala podizanje ograde na granici s Turskom. Bugarskoj bi u osiguravanju granice idućeg tjedna trebao pomoći i FRONTEX. Ova agencija će u Bugarsku poslati dodatno osoblje, vozila, termovizijske kamere i pse kako bi spriječili krijumčarenje ljudi iz Turske u Srbiju.

Bugarski strah od novog vala izbjeglica

"Sofija mora biti glasna ako želi da je netko čuje“, kaže politolog Tihomir Bezlov koji ukazuje na iskustva s Grčkom. „EU plaća dvostruko, čak i trostruko, za sve ono što Grčka poduzima na osiguravanju granice. Mi u Bugarskoj smo do sada bili puno skromniji.“ On smatra da je zaštita bugarske granice sada bolja. Međutim, bez obzira na to, svakodnevno se ilegalni migranti kamionima krijumčare u Srbiju. „Graničari dnevno uhite i do 200 ilegalnih migranata i deportiraju ih nazad u Tursku“, nedavno je izjavio bugarski premijer Borisov. 24. kolovoza on putuje u Ankaru kako bi o ovom problemu razgovarao s turskim predsjednikom Erdoganom.

„Granica između Srbije i Hrvatske, kao i Srbije i Mađarske je hermetički zatvorena. Trenutno je glavni pritisak na Bugarskoj i Makedoniji“, kaže stručnjak za Balkan Biser Bantčev. On je siguran da izbjeglice jednostavno žele dalje i da zbog toga preko Bugarske i Makedonije traže put za Srbiju, ne osvrćući se na to što je srbijanska granica na zapadu zatvorena. Srbijanske granične ophodnje su prema službenim navodima u posljednjih 14 dana uhitile preko 1.500 osoba koje su iz Bugarske i Makedonije ilegalno prešle granicu.

Bentčev smatra da će za Bugarsku biti teško ako Srbija zatvori granice s ove dvije zemlje. To se do sada nije dogodilo jer Beograd računa na bugarsku pomoć u razgovorima s EU-om i ne želi naljutiti Sofiju, smatra Bentčev. Srbija je odnedavno na granici s Bugarskom angažirala vojsku i policiju kako bi spriječila krijumčarenje ljudi. Srbijanski ministar unutarnjih poslova Stefanović je Bugarskoj ponudio pomoć u osiguravanju granice s Turskom.

Efektivne mreže krijumčarenja

„Krijumčarenje ljudi preko Bugarske u Srbiju je vrlo dobro organizirano, sinkronizirano i često podržavano od strane korumpiranih policajaca“, izjavio je za DW bivši šef granične policije general Valerij Grigorov. „Izbjeglice i migranti se u roku od 72 sata s turske prebacuju na srbijansku granicu. Krijumčari ih prvo voze do Sofije u kojoj izbjeglice za prenoćište, uglavnom u romskim kućama, plaćaju po 20 eura“. U Sofiji je čak došlo i do sukoba između dva romska klana koji se bore za ovaj unosan posao, kaže Grigorov.

„Nužne su zajedničke grčko-bugarske granične patrole kako bi bio kontroliran teško pristupačan teren“, kaže bivši general. Veliki problem je korupcija unutar policije. „Postoji jedna vrsta poslovnog partnerstva između krijumčara i policije koje vlasti toleriraju“, smatra Grigorov. Bez uništavanja tih mreža borba protiv krijumčarenja neće biti uspješna i Rezovo bi u tom slučaju moglo postati prolazna postaja za izbjeglice na njihovom putu za Europu.