1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Bugarska: Vladu preuzima šarena četveročlana koalicija

Christopher Nehring
14. prosinca 2021

Novu bugarsku vladu čine menadžeri s Harvarda, konzervativci, socijalisti i populisti. Što planiraju? I može li ta konstelacija uopće funkcionirati u praksi?

Foto: BGNES

Od 3. travnja 2021. ili točno 254 dana Bugarska je bila bez izabrane vlade. Sada je bugarski parlament (13.12.) napokon potvrdio novu vladu koja se sastoji od četiri stranke. Pored nove stranke Nastavljamo promjene (PP), koja je iznenađujuće pobijedila na zadnjim izborima, u vladajućoj koaliciji su i populisti iz stranke Postoji takav narod (ITN), Bugarska socijalistička stranka (BSP) i konzervativno-liberalna Demokratska Bugarska (DB). „Danas je važan dan za nastavak promjene u razmišljanju i vladi", komentirao je novi premijer Kiril Petkov nakon potvrde u parlamentu.

Stručnjaci u ovoj novoj vladi vide i važnu ulogu predsjednika države Rumena Radeva. „U stvari je logično govoriti o koaliciji pet partnera", rekao je za bugarski internetski portal Mediapool Parvan Simeonov, direktor instituta za istraživanje javnog mnijenja Gallup International Balkans. Dokaz za važnost Radeva je, među ostalim, i činjenica da se u novom kabinetu na važnim pozicijama nalaze četiri člana prijelazne vlade koju je predsjednik imenovao u travnju: Kiril Petkov (premijer), Asen Vasilev (ministar financija), Bojko Raškov (ministar unutarnjih poslova) i Stefan Janev (ministar obrane).

„Oni i njihovi koalicijski partneri imaju odgovornost za reformiranje lošeg modela vlasti koji su naslijedili od autoritarne vlade koja je na vlasti bila 12 godina", rekao je predsjednik Radev. Pored očite kritike na račun bivšeg premijera Bojka Borisova, predsjednik je svojom izjavom implementirao i najvažnije zadaće nove vlade: borba protiv korupcije i reforma pravosuđa, koje stoje i na prvom mjestu u koalicijskom ugovoru.

Predsjednik Rumen Radev (desno) je imenovao Kirila Petkova i u prijelaznu vladuFoto: Valentina Petrova/AP/picture alliance

Očekuju se i velike promjene u političkom stilu. Dok su bivšeg premijera Borisova njegovi pristaše cijenili zbog jednostavnog jezika i folklorističke prezentacije, Petkov i Vasilev su tehnokrati. Specijalnosti te dvojice studenata s Harvarda su gospodarstvo i financije. Na tom elitnom američkom sveučilištu su studirali i mnogi drugi iz kruga bliskih suradnika Kirila Petkova. Njih novi premijer želi angažirati na područjima na kojima vidi najveće probleme. On želi korumpirane dužnosnike zamijeniti svojim stručnjacima i osim toga, osnovati stručne skupine u svim resorima koje bi trebale pomoći u reformiranju državnog aparata.

Transparentnost i disciplina

Obilježje Petkovljeve vlade trebala bi biti i transparentnost. Njegova stranka PP je koalicijske pregovore prenosila uživo preko interneta. To je očigledno doprinijelo i discipliniranju sudionika. „Nitko nije udarao šakom po stolu, nije bilo nijedne svađe, a u usporedbi s prijašnjim koalicijskim pregovorima bilo je i znatno manje kritičkih, provokativnih i sumnjičavih upadica", objašnjava politolog Jasen Bojadžiev za DW.

„Matematički gledano, ova je koalicija bila jedina kombinacija koja je bila moguća bez GERB-a (stranka Bojka Borisova, op. ur.) i DPS-a (Stranka turske manjine, op. ur.), koje su pojam netransparentne politike. To će biti jedna vrlo heterogena koalicija, ali u najvažnijim pitanjima – korupcija, pravosuđe, državni proračun i suzbijanje pandemije – nema puno razlika među njima", ocjenjuje za DW Vesela Černeva, direktorica trusta mozgova European Council on Foreign Relations iz Sofije.

Bojko Borisov je autoritarno vladao 12 godinaFoto: BGNES

Koliko je stabilna nova vlada?

No vidljive su i napetosti između četiri vladajuće stranke. „BSP ne može vjerodostojno predstavljati promjene", kaže politolog Georgi Angelov za DW. I pojašnjava da je buduća ministrica gospodarstva Kornelija Ninova iz BSP-a „poznata kao osoba koja sumnja u postojanje COVID-a, nacionalistica, pristašica teorija zavjere i protivnica rodnog feminizma". Zbog svega toga je, navodi Angelov, Demokratska Bugarska godinama isključivala mogućnost suradnje sa socijalistima. A i ovaj koalicijski ugovor nisu potpisale sve četiri stranke istodobno, nego je svaka stranka potpisala posebni sporazum s PP-om.

Kako bi se uklonile moguće napetosti, koalicijski ugovor predviđa imenovanje po jednog zamjenika premijera iz svake stranke. Nadalje, svaka stranka šalje po jednog savjetnika u resor koji nije u njezinoj izravnoj nadležnosti. To sve baš ne odaje dojam prevelikog povjerenja unutar koalicije.

Što spaja ovu vladu?

„Ono što spaja ove četiri stranke je shvaćanje da GERB i DPS moraju biti isključeni iz vlade", kaže Georgi Angelov. Dakle, ono što spaja novu vladu je prije svega jasno odbijanje suradnje s dugogodišnjim premijerom Borisovim. Njegova stranka GERB je još uvijek snažno zastupljena u državnom aparatu na svim razinama vlasti.

Kornelija Ninova: „Poznata kao osoba koja sumnja u postojanje COVID-a, nacionalistkinja, pristaša teorija zavjere i protivnica rodnog feminizma"Foto: BGNES

I mada nova vlada ističe da želi vladati pune četiri godine mandata, očito ima planove samo do regionalnih izbora koji se održavaju 2023. godine.

„Ova vlada je most između ere Borisova i novog stila vođenja države", smatra Hristo Ivanov iz DB-a. „Može biti da će potrajati do regionalnih izbora sve dok se ova politička konstrukcija ne stabilizira."

Bivši premijer Borisov je komentirao novi kabinet riječima: „Nakon ove vlade uslijedit će katastrofa."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi